Od Marulićeve "Judite" preko Milana Milišića do Nicka Cavea: novi broj časopisa Dubrovnik preporučuje se svojim sadržajem, temama i autorima

Dubrovački ogranak Matice hrvatske novim brojem časopisa Dubrovnik (3-4/2021) dala je svoj doprinos obilježavanju Feste sv. Vlaha i Dan Grada Dubrovnika. Uredništvo časopisa čine predsjednica Matice hrvatske – ogranak Dubrovnik Slavica Stojan, povjesničar umjetnosti Ivan Viđen, književnik, redatelj i dramaturg te glavni urednik Davor Mojaš. Zbog epidemiološke situacije, časopis je predstavljen virtualno, a predstavio ga je upravo Mojaš.

- Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku zaključuje svoj prošlogodišnji, usprkos pandemijskim okolnostima i svekolikim uskratama, bogat i sadržajan izdavački program objavljivanjem četvrtog broja časopisa za književnost i znanost Dubrovnik kojeg predstavljamo, a sada je to već pomalo i tradicija, u dane Feste sv. Vlaha i uz Dan Grada Dubrovnika. Na gotovo 300 stranica novi Dubrovnik donosi, vjerujem, obilje zanimljivog štiva kojeg u ime nas iz redakcije toplo preporučujem. Uvodne stranice časopisa posvećene su Hrvatskom proljeću i Ogranku Matice hrvatske u Dubrovniku 1971. kroz dokumente o kojima piše Ivan Viđen, rekao je Mojaš te nastavio:

Lujo Vojnović (1864. - 1951.)

Screenshot

- Prvi tematski blok 500. obljetnica prvog izdanja "Judite" Marka Marulića (1521.) donosi tri prinosa naših stalnih suradnika: "Marul(i ja)" Antuna Paveškovića, Marko Marulić i svetište sv. Jere na Marjanu Joška Belamarića i "Epistola Marku Maruliću o rodoslovnom književnom stablu obilna ploda, o nesnosno lijepoj Juditi i isto takvoj Suzani, o slatkim napastima i ostalim književnim, ali i životnim delicijama" Milka Valenta. I sam tekst Valentovog teksta kao da provocira čitateljevu znatiželju. Obilježavajući 400. obljetnicu Hoćimske bitke u časopisu su objavljena dva prinosa: Gundulićev Osman u svome političkom i književnom vremenu: nekoliko misli povodom 400. obljetnice Hoćimske bitke Julije Vuljanko Matković i "Likovni elementi u djelu Ivana Gundulića" Tomislava Kuljiša koji nas je napustio prošle godine. Tekst tog rada dosad nije objavljivan te njegovo četvrto potpoglavlje ovdje preneseno kao zanimljiv doprinos sagledavanja Gundulićeva djela, ali i Hoćimske bitke u njemu. Ovo je istodobno mali hommage Tomislavu Kuljišu kao dugogodišnjem aktivnom članu Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku koja mu je objavila i brojne knjige. Slijedi još jedan malo opširniji tematski blok novog broja časopisa Dubrovnik – 70. obljetnica smrti Luja Vojnovića (1864. – 1951.) u sklopu kojeg je objavljen rad Zorana Grijaka i Ivana Viđena "Fenomen dubrovačkih Srba katolika u korespondenciji Lujo Vojnović – Marko Murat (1901. – 1932.)". U radu se analiziraju najvažniji aspekti fenomena dubrovačkih Srba katolika u korespondenciji između Marka Murata i Luja Vojnovića na temelju izbora najrelevantnijih pisama iz njihove korespondencije pohranjene u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Rad se referira na razdoblje od 1901. do 1932. i objavljena pisma su dio ovog teksta. S obzirom na pojedine važnije povijesne aspekte korespondencije, posebice se analizira odnos dubrovačkih Srba katolika prema Katoličkoj Crkvi u hrvatskim zemljama u razdoblju Austro-Ugarske Monarhije i Kraljevine SHS te djelovanje Luja Vojnovića kao tada opunomoćenog crnogorskog predstavnika u Rimu 1901. i 1902. godine, rekao je glavni urednik časopisa.

U stalnoj rubrici Baština objavljena su dva teksta: Vizualizacija Dubrovnika kroz imaginativne geografije povijesnih razglednica Sandre Uskoković i Maroja Mojaša, dok o "Nekim karakteristikama dubrovačkog leksika XX. st. prouzročenima hrvatsko-talijanskim jezičnim dodirima" piše Ljerka Šimunković. U rubrici Ogledi čitatelji mogu pročitati prinos Simone Delić "Pjesma o Rolandu" i "Pjesma o Cidu" i "Ženskijeh deset" Stijepa Mijovića Kočana. U rubrici Poezija objavljene su pjesme Nicka Cavea Stihovi zapisani na vrećicama za mučninu, poetski Caveovi lirski zapisi koji su pratili njegovu sjevernoameričku turneju 2014. godine, u prijevodu Voja Šindolića.

- Za ljubitelje Cavea kojeg itekako dobro pozna dubrovačka i hrvatska publika, ovo je sigurno poslastica koja će ih obradovati, poručio je Mojaš.

Ciklus Prije praska (pjesme s izložbe) Darka Rundeka inspirirane multimedijalnom izložbom "Murtić 100" povodom stote obljetnice rođenja Ede Murtića koja je bila otvorena u Domu Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu 25. svibnja 2021. također se može naći u novom broju.

- U časopisu je tiskan i neobjavljeni ciklus pjesama Milana Milišića (1941.-1991.) Noć pred zemljotres iz njegove rukopisne ostavštine kao prinos OMH Dubrovnik obilježavanju 30. godišnjice stradanja pjesnika koji je poginuo na pragu svog stana tijekom napada srpsko-crnogorskog agresora na Dubrovnik 5. listopada 1991. Zahvaljujući pjesnikovoj udovici, slikarici Jeleni Trpković Milišić, objavljujemo neobjavljene Milišićeve pjesme koje iznova potvrđuju njegovu pjesničku osobnost i posebnost, dodao je Mojaš.

Časopis Dubrovnik

Screenshot

U rubrici Proza objavljena je priča Đir gospođe sa suncokretom Davora Mojaša, a u rubrici Glazba zapis Josipa degl’ Ivellia "Opera Opsada Korčule Samuela Arnolda" iz 1876.

- U spomen na velikana hrvatskog glumišta Mišu Martinovića, Matko Sršen objavljuje esej Miše Martinović – ontogeneza njegove glume. U ovom radu Sršen rekonstruira kronologiju i povijest Martinovićeve glume od dalekih, znanih i anonimnih prethodnika u povijesti kazališta u Dubrovniku preko prvih značajnijih uloga do njegove pune zrelosti, kao i formativne elemente koji se mogu naći u strukturi njegove glumačke umjetnosti, kazao je Mojaš.

Slijedi redoviti foto album Ivana Viđena, osvrti na aktualnu hrvatsku izdavačku i izložbenu scenu s dubrovačkim predznakom, In memoriam Miri Muhoberac (1959.-2021.) te završno, Izvješće o radu i poslovanju Zaklade Blaga djela u Dubrovniku od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. godine.

- I što još reći na kraju ovog predstavljanja časopisa koji osim što se sam preporučuje svojim sadržajem, temama i autorima, ali i svojim definiranim i afirmiranim konceptom i nudi zanimljivom štivom na radost nestrpljivog i posvećenog čitatelja kojem se obraća i kojemu se nudi i ovim svojim novim brojem, vjerujem, prepoznatljivom empatijom izdavača i nas u redakciji koji smo ga kreirali i složili i koji se u ime svih nas vama preporučuje, zaključio je Mojaš.