Svatko od njih ima svoju pandemijsku horor priču, a ujedinjuje ih u Dubrovniku prevladavajući sektor turizma i usluga prijevoza. Jest da je sezona krenula obećavajuće, kažu, no repovi globalne zdravstvene krize vući će se barem još šest ljeta dok se dugovi ne izmire i krene poslovanje kao prije pandemije. I to, naravno, u idealnim uvjetima od kojih je današnji turbulentni svijet miljama udaljen.
Pritisli ih sa svih strana
- Od dugova nakupljenih u dvije godine pandemije nećemo se tako lako refat'. Gubici se množe, od 2020., 2021. i ove godine, kao lavina to ide. I država i banke su digle ruke od nas, kad dođeš na šalter tražit' poštedu, odbruse ti 'prestanite se vaditi na pandemiju i plaćajte svoje obveze'.A tek problem s radnom snagom! U Dubrovniku će je faliti sve više više jer su neki na početku sezone dali otkaze i pošli drugdje raditi, i ne nužno u inozemstvo. Promijenili su poslodavca samo zato što im je netko drugi ponudio 200 kuna veću plaću. I mi smo imali slučaj da su nas napustila tri autobusera iz tih razloga – žali se Vesna Lukić iz udruge autobusera Ragusa bus koja najčešće u javnosti komentira probleme djelatnosti koju nazivamo povremenim prijevozom, a odnosi se ne samo na autobuse, već i kombije i mala auta koja su u postpandemiji izložena novim izazovima.
- Trenutačno najveći problem je cijena goriva koja bi, bojimo se, mogla dosegnuti 20 kuna po litri. Na tržištu vlada nestašica autodijelova, opreme, repromaterijala, čak su i gume poskupile 50 posto. A mi cijene možemo samo malo korigirati, što su neki stari poslovni partneri prihvatili, a kod nekih lokalnih agencija nema razumijevanja. Tu je, naravno, i javni gradski prijevoznik Libertas koji nam diže posao i vozi putnike kraćim putem preko Boninova - negoduje Lukić i podsjeća kako su autobuseri o tome poslali prijavu Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. U međuvremenu su, dodaje, suočeni s još jednim rastućim konkurentom. Vlasnici apartmana, njihovi susjedi i rodbina sve češće privatnim vozilima prevoze goste, što šteti licenciranim prijevoznicima.
Mali i veliki lockdown, set protupandemijskih mjera, zatvorena vrata kafića i restorana iscrpila su i dubrovačke ugostitelje. Neki su prvo vrijeme pod ključem premostili prodajom 'kava za van' i dostavom hrane na kućne adrese, pa su se prošlog ljeta malo oporavili da bi potom opet u većini prinudno prespavali božićne i novogodišnje blagdane.
Država je u koronakrizi uletjela s potporama krizom pogođenim sektorima u mjesečnom iznosu od 4000 kuna po radniku, isplaćeni su i povoljni "covid-krediti", no te privremene mjere neke nisu mogle spasiti od poslovnog kraha.
I u Dubrovniku je bilo slučajeva da su nakon covid-19 "otključavanja" pojedini pripadnici ceha ostali zaključani ili su odlučili promijeniti djelatnost.
Snižena cijena najma je realna
- Koliko god su nam izlazili susret s potporama, neki su od nas zbog dugova morali odustati od poslovanja. Smatram da nam je trebalo ostaviti malo dulji grace period kako bismo se snašli. Ako i ova turistička sezona propadne, ne znam kako ćemo dalje. Nema te akumulacije koja bi mogla održati rentabilnost poslovanja u uvjetima poskupljenja hrane i energenata. Korona kriza je donosila jednu neizvjesnost, a ovo je nešto drugo. Kad ne znate što će biti sutra sa cijenama, krizom i ostalim, nemoguće je raditi poslovne planove – veli Nikolina Farčić, predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika pri Obrtničkoj komori Dubrovačko-neretvanske županije. Spominje Farčić i snižene cijene najma prostora koje im je kao pogodnost u koroni omogućio Grad Dubrovnik. Prema mišljenju većine struke, bilo bi dobro da su se i zadržale na tom nižem iznosu koji drže realnim.
O ugroženosti Dubrovačko-neretvanske županije u dvije pandemijske godine najbolje svjedoče fiskalizirani računi kojih je 2020. izdano tek 44 posto u usporedbi s 2019., dok je oporavak gospodarstva nagovijestio porast fiskaliziranih računa na razinu 73 posto.
Cijelo gospodarstvo je ugrozila pandemija, a naročito kod nas gdje prednjači turizam. Putničke agencije, prijevoznici i djelatnost pružanja usluga smještaja i prehrane očekivano su najviše pogođene, a s njima i IT sektor koji je u Dubrovniku velikim dijelom vezan uz poslove u turističkom sektoru, kaže predsjednica HGK Županijske gospodarske komore Dubrovnik Nikolina Trojić.
Što se tiče omjera otvorenih i zatvorenih gospodarskih subjekata, tu ne možemo govoriti o nekim posljedicama pandemije. Primjerice, 2020. godine 78 trgovačkih društava je prestalo s radom, ali je u istom razdoblju otvoreno novih 185. Prošle godine zabilježili smo 200 zatvaranja i 308 otvaranja trgovačkih društava, pa bi se moglo reći da je došlo do 'pretakanja' djelatnosti u trgovini, taksi prijevozu, leasingu automobila i plovila, restorana i barova kroz zatvaranja ili otvaranje restorana i barova.
No, najveći danak pandemiji poslovni subjekti su dali tako što su iscrpili financijsku snagu i ljudski kapital. Ako bi netko od njih sad kretao u novi financijski ciklus, zbog opterećenosti kreditima za likvidnost ne bi se mogao upustiti u novi investicijski kredit.
Najveći problem nakon pandemije je stalna neizvjesnost na tržištu koja u uvjetima dnevnog porasta cijena, onemogućuje bilo kakvo planiranje. Dodatan uteg su i sve skuplji energenti, pa se postavlja pitanje što će biti ako plaće ne budu pratile rast cijena.
Dubrovnik bio negativni rekorder
Monokulturalnost je obilježje našeg turizma, no isto tako je evidentno da se turizam brzo regenerira. Čim je stao lockdown i otvorile se granice, normalno smo profukcionirali, najave su dobre. A korona je ujedno pružila priliku mnogima za preispitivanje ponude i uvođenje novih sadržaja. No, jedna sezona sigurno nije dovoljna za oporavak, pogotovo za one koji nisu išli na konzervativni model poslovanja, već su se upuštali u veće investicijske cikluse iznad financijskih mogućnosti.
Izv. prof. dr. sc. Ana Portolan koja se na Sveučilištu u Dubrovniku bavi turizmom potvrđuje kako su negativne posljedice pandemije najvidljivije upravo u sustavu turizma i u djelatnosti prijevoza. Najveći gospodarski pad uzrokovan pandemijom zabilježen je u državama koje su, prije pandemije, imale veliki udio turizma u BDP-u, među kojima je i Hrvatska. A unutar RH Dubrovnik je bio rekorder u padu gospodarskih aktivnosti zbog izrazite ovisnosti o turizmu te visoke zastupljenosti turističkih dolazaka zračnim prijevozom.
- Međutim, turizam je sustav koji se izrazito brzo konsolidira što smo imali priliku vidjeti i nakon Domovinskog rata kada se Dubrovnik jako brzo vratio na turističko tržište te kvantitativno krenuo putem turističkog oporavka. Za pretpostaviti je kako će sličan scenarij biti i nakon pandemije, broj turističkih dolazaka i noćenja će progresivno rasti i vrlo brzo dosegnuti razinu rekordne 2019. Promotrimo li protekli mjesec travanj 2022. kao prvi mjesec predsezone čiji statistički podaci o turističkim kretanjima pokazuju čvrste znakove oporavka (u travnju 2022. realizirano je 55 posto dolazaka i 62 posto noćenja u odnosu na travanj 2019., realno je očekivati kako će turistička sezona 2022. u Dubrovniku biti zadovoljavajuća.- smatra Portolan. Ipak, upozorava kako se uz brz oporavak javljaju i izazovi dugoročnog planskog, održivog i kontroliranog turističkog razvoja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....