Koliko bi mogao potrošiti gost u jednodnevnom posjetu Dubrovniku koji ne treba smještaj jer ne planira noćiti? Naravno, gledajući što mu se trenutno nudi jer mnogi objekti još uvijek drže ključ u bravi. Dakle, netko se na svom turističkom putovanju odlučio za jednodnevni izlet do Grada. Sve ovisi prvenstveno o dubini džepa našeg gosta, pa smo ciljali na moguću najnižu do najviše opcije potrošnje.
Stigao je autom ili busom, i ogladnio. Za doručak, pretpostavit ćemo, zaželio je kroasan i bijelu kavu. Ako će spomenuto konzumirati na Stradunu, doći će ga 10 eura, odnosno 15 ako su dva kroasana u điru. Zamijeni li kavu s gaziranim pićem ili sokom, doći će ga pola eura odnosno euro više. Uđe li u pekaru na istoj lokaciji kroasan je 2,20, a uz coffe to go proći će duplo jeftinije. Ako se samo prošeta do Pila, ovaj će pekarski proizvod platiti 1,20 eura. I eto ga na doručku od 4 eura.
Zatekne li se naš gost u Gružu ili Lapadu, tu je bijela kava od 1,50 do 1,80 eura, u poslovnom središtu Gruža ovisno u kojem lokalu od 1,70 do 2,40. A kroasan – dva eura.
Za onog tko za doručak poželi omlet sa sirom, šparogama, kobasicom ili pomfritom, taj će obrok platiti od 8 do 15-ak eura. Tradicionalni doručak (čitaj tost s maslom i džemom) stajat će ga 8 eura.
Naš gost krenuo je u đir po kulturno povijesnim znamenitostima. Dubrovnik Pass je ‘must have‘. Dnevni DuPass košta 15 eura (od ožujka 35 eura) i uključuje obilazak dubrovačkih zidina, besplatan ulaz u deset muzeja i galerija te dnevnu autobusnu kartu koja omogućuje 24-satnu besplatnu vožnju javnim gradskim prijevozom. Usporedbe radi, pojedinačne cijene ulaznica su za gradske zidine trenutno 15 eura (od ožujka 35 eura), za muzeje od pet do 20 eura, a dnevna autobusna karta je 5 i pol eura, ona koja vrijedi sat vremena dva eura.
Stigli smo do ručka, za objed u zidinama prosječno će potrošiti 20 pa i do 50 eura, ovisno što je na pjatu salata od tune, crni rižot, oborita riba ili pasta s pomadorama. Dogodi se i da dvoje podijele porciju, onda se i trošak prepolovi. Ako se na objed zaputi onom autobusnom kartom koja je uključena u Dubrovnik Pass do Gruža, može recimo pojesti pečenje s krumpirom za 12 eura ili pjat graha s kobasicom za 9 eura.
Ručati se može i s nogu ili na klupi. U pekari, onoj na najljepšoj ulici na svijetu, komad pizze ili burek od mesa platit će 4 odnosno 4,50 eura. U onoj dvjestotinjak metara dalje, na Pilama, 2,80 odnosno tri eura.
Nakon objeda možda uleti vožnja do Lokruma – karta je 27 eura ali i kupnja suvenira. Kupuju se magneti od 3, 4 eura do boca vina i autohtonih proizvoda vrijednosti 25 do 30 eura.
Po izračunu u kojem, logično, ima odstupanja, jer sve ovisi o tipu gosta i odakle stiže, o platežnoj moći, navikama onoga koji putuje, željama i onome što mu se trenutno nudi, naš gost će ostaviti najmanje oko 40 eura (pod pretpostavkom da se odrekao Lokruma), a najviše oko 130 eura. Za one koji se još ne snalaze s eurima - od 300 do 750 kuna. (Ako gost dođe u ožujku na ovaj izračun treba nadodati još 20 eura za koliko će narasti cijela dnevnog Dubrovnik Pass-a)
Pitali smo za mišljenje o potrošnji jednodnevnih gostiju poznatog dubrovačkog turističkog vodiča Ivana Vukovića koji nam iz svog iskustva vođenja odgovara:
- Poljaci, Rusi i ostali na dnevnim turama ostaju tri do četiri sata. Pojedu objed u režiji agencije, što je maksimalno 15 eura po glavi. Ne vidim ih sa suvenirima u rukama. Ekipa s cruisera sad ostaje duže pa stignu potrošiti dvadesetak eura po glavi u suvenirnicama, pet eura u kavani, a ako su Amerikanci onda pojedu i objed za nekih 50 dolara po glavi – kaže Vuka i dodaje:
- Gosti koji idu sa mnom na ture su uglavnom Amerikanci koji u Gradu ostaju maksimalno tri dana. Uzimaju trodnevni Du pass, cca 50 eura, odu na Lokrum još 30 eura, jedan dan kayaking 30 eura. Bukiraju objed i večeru po restoranima i vole poludnevne izlete kao experience. Otprilike troše 200 eura po glavi dnevno bez hotelskog smještaja – zaključuje Vuković.