U susret Danu udomiteljstva o stanju na našem području razgovarali smo sa Suzanom Glavočić, predstojnicom Županijske službe Dubrovačko-neretvanske županije Područnog ureda Dubrovnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Je li u kolikoj mjeri na dubrovačkom području zaživjelo udomljavanje djece iz domova za skrb djece?
Zadnjih par godina došlo je do blagog porasta broja udomitelja djece na području Dubrovačko-neretvanske županije. Udomitelji na području Dubrovačko-neretvanske županije su uglavnom i potencijalni posvojitelji, odnosno radi se o udomiteljima koji imaju intenciju za posvojenje i za koje je izgledno da će ispuniti sve zakonske pretpostavke za posvojenje.
Kakva su iskustva udomitelja, a kakva domova i s kakvim se problemima najčešće susreću?
U slučaju potrebe alternativne skrbi za dijete, stručni djelatnici prvenstveno traže udomiteljsku obitelj kojoj bi se mogla povjeriti skrb o djetetu. Ako se utvrdi da nema slobodnih mjesta u udomiteljskim obiteljima, djeca se povjeravaju Centrima za pružanje usluga u zajednici. Izvaninstitucionalna skrb je prepoznata kao prioritet u osiguravanju skrbi djece u potrebi, a sve kako bi se djeci osiguralo pravo na život u obiteljskom okruženju. U tijeku je formiranje Timova za udomiteljstvo na razini županija na području cijele Hrvatske čiji je cilj aktivno promicanje udomiteljstva te pružanje stručne podršku postojećim udomiteljima.
Iskustva udomitelja su različita te ona ovise o specifičnoj obiteljskoj dinamici iz koje dijete dolazi i koja iskustva i kulturu življenja nosi sa sobom.
S ciljem promocije udomiteljstva, a u suradnji s Obiteljskim Centrom Dubrovačko-neretvanske županije i Centrom za pružanje usluga u zajednici Maslina, bit će organizirana Javna tribina DARUJ DOM – POSTANI UDOMITELJ u srijedu, 29. svibnja 2024. godine s početkom u 18 sati u Studentskom Teatru Lero.
Kakve su i treba li mijenjati zakonske odredbe koje bi olakšale udomljavanje djece?
Uvjeti za obavljanje udomiteljstva propisani su Zakonom o udomiteljstvu. Osoba koja se želi baviti udomiteljstvom treba biti punoljetna, hrvatski državljanin koji ima prebivalište i živi u Republici Hrvatskoj te treba imati odgovarajuće stambene uvjete. Prilikom prvog podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole treba imati manje od 60 godina te je potrebno imati završeno najmanje srednjoškolsko obrazovanje.
Osobe koje se odluče za bavljenje udomiteljstvom trebaju predati zahtjev i dodatnu dokumentaciju osobno, poštom ili e-poštom na adresu županijske službe Zavoda, nadležne prema adresi prebivališta osobe. Postupak koji slijedi uključuje razgovor sa socijalnim radnikom i psihologom, psihologijsko testiranje, dolazak djelatnika tima za udomiteljstvo u stambeni prostor radi provjere odgovaraju li stambeni uvjeti propisanim uvjetima, te prikupljanje ostale zakonski predviđene dokazne dokumentacije službenim putem. Ako su svi uvjeti zadovoljeni, budući udomitelji prolaze osposobljavanje za nove udomitelje koje provodi nadležna županijska služba. Nakon uspješno završenog osposobljavanja udomitelju se izdaje dozvola za obavljanje udomiteljstva i od tada je moguć smještaj korisnika.
Naknade koje udomitelji dobivaju za obavljanje udomiteljstva su opskrbnina i naknada za rad udomitelja, čiji su iznosi propisani Odlukom o visini opskrbnine za potrebe korisnika i Odlukom o visini naknade za rad udomitelja.
Kako komentirate činjenicu da je u kontinentalnom dijelu zemlje puno više udomitelja nego na našem području?
Udomiteljstvo je prvenstveno altruistički čin, ali ono ujedno može biti i zanimanje, što je kao takvo regulirano i zakonom. Većina ljudi na području Dubrovačko-neretvanske županije odlučila se baviti turizmom što im predstavlja značajan izvor zarade te ih samim time onemogućava da se bave nečim drugim. Jedan od načina kako motivirati osobe da donesu odluku i postanu udomitelji odnosno da se proširi mreža udomiteljstva, posebno na području Dubrovačko-neretvanske županije je zasigurno i povećanje naknade za rad udomitelja i povećanje opskrbnine korisnika kako bi se unaprijedila kvaliteta života u udomiteljskim obiteljima.