Previše zaslađenih pića i brze visokokalorične hrane, malo kretanja...uzroci prekomjerne tjelesne težine kod najmlađih su dobro poznati i potvrđeni u najnovijim javnozdravstvenim studijama koje pokazuju kako je svako treće dijete u Lijepoj našoj pretilo. Ali ne i u Dubrovniku koji na sreću odudara od nacionalnog trenda, potvrđuje nam dr. Matija Čale Mratović, voditeljica Službe za školsku medicine Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Bolji od Jadrana i Panonije
Na temelju analize uzorka djece pri upisu u prvi razred, te osmaša iz dvije gradske škole pokazalo se kako je ove godine kod učenika osmih razreda utvrđeno 16 posto dječaka i 10 posto djevojčica s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću. Za usporedbu, 2000. godine bilo je 9,1 posto dječaka i 10,5 posto takvih djevojčica.
- Među djecom na upisu u prvi razred 13,4 posto dječaka danas ima prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost, a među djevojčicama ih je 10,3 posto. Za usporedbu, 2000. zabilježeno je 12,6 posto dječaka i 11 posto djevojčica s ovim problemom. I iz ovog malog uvida u podatke možemo biti zadovoljni jer postoji trend smanjenja tjelesne težine kod djece, blizu smo podacima iz mnogo ranijeg razdoblja početka tisućljeća. Situacija u Dubrovniku značajno je bolja nego opća situacija u Hrvatskoj – ustvrdila je dr. Čale Mratović i tomu u prilog dodala kako se približavamo Zagrebu, gradu koji je zabilježio najmanji udio od 9,8 posto djece s debljinom. Dubrovačka djeca bolje stoje i u usporedbi s preostale tri hrvatske regije gdje su udjeli vršnjaka s debljinom viši, pa tako cijela Jadranska regija bilježi 15,2 posto, Sjeverna 15,7, a Panonska regija čak 20 posto.
Poboljšanju opće slike ‘kilaže’ dubrovačkih najmlađih osim zdravijih prehrambenih navika u obitelji i poticanja tjelesnih aktivnosti, svakako pridonose i prilagođeni jelovnici u (pred)školskom odgoju. Ravnateljica gruške OŠ Ivana Gundulića Vedrana Elez otkriva kako se kod njih organizirani ručak i užina za učenike prvog i drugog razreda u produženom boravku.
Jedu i što inače ne bi
Svakodnevno obroke pripremaju u školskoj kuhinji sukladno smjernicama Ministarstva zdravstva:
- U suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo imali smo edukacije za kuharice, a mjesečno dobivamo prijedlog jelovnika s odgovarajućim normativima. Jelovnike prilagodimo potrebama i mogućnostima,a i željama djece. Više puta naši su učenici sudjelovali u projektima pripreme zdravih obroka kad bi pojeli i ono povrće koje inače ne bi. Smoothie u kojemu su mrkva, špinat i cikla pojedu bez poteškoća. Sudjelovali su učenici i u likovnim i literarnim natječajima, predlagali jelovnike i ocjenjivali kvalitetu namirnica. Zato je važno jer djeca ponekad ne prihvaćaju da je zdrava prehrana ujedno i ukusna – objasnila je ravnateljica Elez. Napomenula je kako OŠ Ivana Gundulića sudjeluje i u projektu Školske sheme voća kroz koju učenici u školi jedan put tjedno imaju voćni obrok. Kroz tzv. prateće mjere Školske sheme Ministarstva poljoprivrede djeca doznaju o proizvodnji zdrave hrane, lokalnim lancima hrane, ekološkoj poljoprivredi...
- To pridonosi podizanju svijesti o važnosti potrošnje voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda kao nutritivno izuzetno vrijednih namirnica, sprečavanju rasipanja hrane te promjeni prehrambenih navika za očuvanje zdravlja kroz kontrolu unosa masti šećera i soli – istaknula je sugovornica i navodi kako su s Ministarstvom poljoprivrede imali satove kušanja voća i povrća i/ili mlijeka i mliječnih proizvoda, učili kako razlikovati sorte voća i povrća te se upoznati s mlijekom i mliječnim proizvodima, među ostalim i kroz posjet poljoprivrednom gospodarstvu.
Brokula bez prisile
O uravnoteženoj i zdravoj prehrani djece brinu i u Dječjim vrtićima Dubrovnik gdje u skladu s Programom zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane u dječjim vrtićima paze na redoviti broj obroka s preporučenim količinama energije i prehrambenih tvari potrebnih za rast i razvoj djece.
- U našim vrtićima prehrana se planira prema dobi djeteta, dužini boravka djeteta u vrtiću, godišnjem dobu vodeći se prehrambenim standardom. Posebna pažnja posvećena je obradi namirnica sa željom zadržavanja što više kvalitetnih sastojaka u skladu s dostupnosti sezonskih namirnica. Hranu pripremaju kuharice s višegodišnjim iskustvom, a pri nabavci namirnica prednost dajemo lokalnim dobavljačima – navodi zdravstvena voditeljica Dječjeg vrtića Palčica Ana Bokarica i dodaje kako se jelovnici prilagođavaju individualno svakog predškolcu, ovisno o zdravstvenom stanju djeteta – pojašnjava sugovornica i kaže kako posebno paze u slučaju da neko dijete pati od dijabetesa, ima fenilketonuriju, alergije, intolerancija na pojedinu namirnicu….
No, nisu odgojno-obrazovne ustanove jedina mjesta gdje se uči pravilnoj prehrani. Jedna dubrovačka nutricionistica podsjeća kako djeca u hranjenju često preuzimaju navike obitelji.
- Upravo zato je važno da dijete ne stekne dojam da primjerice brokulu mora jesti pod prisilom. Mnogo korisnije je ako pred njim pojedete povrće što je prirodnije moguće, bez poticanja ili veličanja njegova ukusa. Dobro je i da dijete što prije nauči kako se nabavlja, priprema i servira hrana. Stoga je korisno odvesti dijete sa sobom u kupovinu ili pred njim skuhati neko jelo i objasniti mu zašto ga je dobro jesti uz neki ‘zeleni’ prilog - zaključuje stručnjakinja.