Globalna riznica sjemena u Norveškoj bogatija je za sjemena iz Hrvatske. Tradicijske sorte povrća i žitarica, koje su naši poljoprivrednicima generacijama brižno čuvali pohranile su se tako u banci biljnih gena u Norveškoj gdje će zauvijek ostati sačuvane od zaborav u funkciji proizvodnje hrane unatoč mogućim svjetskim ekonomskim krizama i pandemijama.
Riječ je o 153 sjemena iz skupine žitarica i kukuruza i 8 vrsta iz skupine povrća, čime je ispunjen jedan od ciljeva Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora do 2027.
Ova riznica sjemena u Svalbardu slovi kao najvažnija "banka" na svijetu i smatra se "trezorom sudnjeg dana", budući se u nju pohranjuje sjeme iz svih biljnih banaka gena, te služi kao "polica osiguranja" za opskrbu hrane u svijetu u slučaju katastrofalnih događaja. Riznica posjeduje kapacitet pohrane 4,5 milijuna sorti usjeva i 2,5 milijarde sjemenki, nudeći mogućnosti budućim generacijama da prevladaju izazove klimatskih promjena i rasta stanovništva.
Kao važan genetski materijal koji treba sačuvati odabrane su primke hrvatskih tradicijskih sorti koje su se kroz godine prilagodile klimatskih prilikama. Umnažanje sjemena započelo je u 2021. godini, za one primke za koje su se ispunili uvjeti da su već pohranjeni u sigurnosnoj kolekciji koja se nalazi u Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Prikupljeni materijal je bilo potrebno ispitati i morfološki opisati, te proizvesti dovoljnu količinu visokokvalitetnog sjemena za adekvatnu pohranu na dvije lokacije. Naime, Globalna riznica je druga sigurnosna rezerva – što znači da materijal koji se pohranjuje mora biti pohranjen u Nacionalnoj banci biljnih gena u osnovnoj i sigurnosnoj kolekciji, što zahtjeva nekoliko godina umnažanja.
U hrvatsku Nacionalnu banku biljnih gena pohranjeno je 106 primke industrijskog bilja, 207 primki krmnog bilja, 2666 primki ljekovitog i aromatičnog bilja, 332 primki povrća, 471 primka voća, 147 primki vinove loze i 610 primka žitarica. Čuvanjem sjemena u bankama gena osigurana je dostupnost biološke raznolikosti poljoprivrednicima, oplemenjivačima i istraživačima, kao i korištenje budućim generacijama. Pohrana primki u Globalnoj riznici sjemena predstavlja završni čin u lancu očuvanja biljnih genetski izvora, a pruža sigurnost da neće doći do gubitka vrijednog genetskog materijala.
Nacionalna banka biljnih gena je sastavni dio Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u RH za razdoblje od 2021. do 2027. putem kojeg se provode aktivnosti vezane uz prikupljanje, opisivanje i očuvanje autohtonih i tradicijskih sorti, kako u kolekcijama koje se čuvaju u banci biljnih gena, ali i njihovim očuvanjem na poljoprivrednim gospodarstvima i u prirodnom staništu, održivo korištenje te izgradnju ljudskih i institucionalnih kapaciteta za očuvanje biljnih genetskih izvora. U protekle dvije godine je za provedbu Programa utrošeno više od 3,1 milijun eura, a u 2023. osigurana su sredstva u iznosu 1,48 milijuna eura.
Tako svi poljoprivrednici, hobisti ali i oni koji se bave ozbiljnom proizvodnjom voća i povrća za tržište mogu koristiti vlastito sjeme u svojim vrtovima i na njivama bez obveze dodatne certifikacije i dorade. Tako se bez ikakvih ograničenja mogu saditi tradicijske sorte, rajčica, paprika, lubenica, blitve i salate te ih se može prodavati na tržnicama.
Podsjetimo, za ekološke proizvođače i proizvođače na malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima sporna je bila odredba po kojoj bi se domaće sjeme morati certificirati kod ovlaštenih certifikatora, čime bi se dodatno zakomplicirao život malih poljoprivrednika i hobista, koji viškove svog povrća iznos na tržnice.
Autohtone sorte koje se siju iz vlastitog sjemena na poljoprivrednim gospodarstvima su: paška dinja, viška artičoka, dubrovački kapar, trogirska cvjetača, župska kavula, sinjski kupus, kukuruz osmeroredac, ljubitovički češnjak- šarac, polački ozimi luk, brgudski češnjak, dolačka kapulica, konavoski luk, domaća sjekirica, bob, slanutak, ljutika-kozjak, raštika, blitva, rajčica-hercegovački i neretvanski jabučar, šibenski šljivar.
Poljoprivredni proizvođači mogu koristiti sjeme s poljoprivrednog gospodarstva isključivo u svrhu sjetve na vlastitom gospodarstvu. Nije dopuštena njegova prodaja ali se ipak može razmjenjivati među proizvođačima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....