Dugotrajno sušno razdoblje zadaje glavobolje poljoprivrednicima. U problemima su svi oni koji nemaju reguliran sustav navodnjavanja, a takvih je najviše. Ugroženi su maslinici, voćnjaci, vinogradi te plantaže mandarina, na kojima je već zamijećeno žućenje listova i smežuravanje plodova koji bi mogli otpasti.
Za razliku od ostatka Dalmacije, dolina Neretve „leži“ na vodi, ali zbog prodora mora u Neretvu i slanoće, ona nije dobra za zalijevanje poljoprivrednih kultura, piše Slobodna Dalmacija.
Poznato je da zalijevanje slanom i nekvalitetnom vodom značajno umanjuje urod poljoprivrednih kultura. S ovim problemom godinama se bore poljoprivrednici doline Neretve, poglavito u ljetnim mjesecima kada u neretvanske kanale koji služe za zalijevanje prodre more. Riječ je o štetnoj pojavi koju uvjetuje manji dotok slatke vode koritom rijeke Neretve pa se “klin” slane vode “rastegne“ i preko granice, sve do Čapljine.
Zalijevanje takvom slanom vodom, osim što umanjuje prinose poljoprivrednih kultura, dugoročno dovodi i do zaslanjenja tla pa bi plodno tlo “neretvanske Kalifornije”, ako se nešto značajno ne promijeni, moglo postati slana pustinja.
Međutim, nakon najave projekta “obrane od zaslanjenja”, što je kapitalna investicija Hrvatskih voda u idućem razdoblju, neretvanski poljoprivrednici su odahnuli. Riječ je o projektu Hrvatskih voda vrijednom 528 milijuna kuna koji se odnosi na zaštitu od zaslanjenja tla i voda na području donje Neretve. Osim što bi zaustavio prodor bočate-slane vode u Neretvu, sustav će osigurati i dovoljne količine slatke vode za zalijevanje poljoprivrednih kultura. Sam projekt financira se iz europskih strukturnih fondova u iznosu od 85 posto, dok će se ostatak novca osigurati iz državnog proračuna.
Podsjetimo, aktivnosti na pripremi projekta započele su još 2007. godine, kada je izrađena studija navodnjavanja doline donje Neretve te uspostavljen sustavni stručni monitoring zaslanjenosti podzemnih i površinskih voda i tla. Sustav uključuje akumulacije s nezaslanjenom vodom koja će se upuštati u sustav navodnjavanja, čime će se ispirati već zaslanjeno tlo.
Slatka voda će se putem crpne stanice, mikroakumulacije i tlačne distribucijske mreže dovesti do svake poljoprivredne parcele, što će omogućiti ispiranje soli iz gornjega površinskog sloja tla. Kako doznajemo, provedba ovog projekta planirana je kroz dvije faze. Na potezu između Komina i Opuzena planirana je izgradnja ključnog infrastrukturnog objekta sustava - mobilne pregrade kao fizičke barijere koja za cilj ima spriječiti prodor zaslanjene vode uzvodno. Sama mobilna pregrada je projektirana tako da u ljetnom razdoblju kada je dotok vode u Neretvi smanjen bude podignuta sprječavajući tako ulijevanje mora, dok bi u ostalom dijelu godine bila spuštena na dno korita rijeke, gdje bi ostala i u slučaju velikog vodenog vala.
Objekt se sastoji od armiranobetonskog temelja i pet čeličnih mobilnih segmenata, koji će spriječiti prodor zaslanjene vode u tok rijeke Neretve. Kako je predviđeno, uzvodno od pregrade će se formirati bazen „slatke“ vode za navodnjavanje neretvanske poljoprivrede. Za neometanu plovnost Neretve predviđena je izgradnja brodske predvodnice koja će moći propustiti brodove duljine do 60 metara i širine dvanaest metara prema Opuzenu i Metkoviću, a za migraciju riba izgradit će se riblja staza, pojašnjava zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda, Valentin Dujmović.
Osim pregrade na rijeci Neretvi, projekt podrazumijeva i gradnju tlačne distributivne mreže za transport “slatke“ vode u dužini od 116 kilometara kojom će se napajati 1887 hektara poljoprivrednih površina, što je “vjetar u leđa” neretvanskoj poljoprivredi.
- Voda koju danas koristimo za zalijevanje u dolini Neretve nije dobra zbog svoje slanoće - ističe agronom Robert Doko. Čista voda koja će do poljoprivrednih parcela dotjecati kroz cjevovode preduvjet je za razvoj ovdašnje poljoprivredne proizvodnje. Za intenzivniju proizvodnju već postojećih kultura, ali i izgradnju plastenika i staklenika - kaže Doko, koji naglašava da je se u vodonatapni kanal upušta velika količina slatke vode, što nije dovoljno za navodnjavanje područja desnog zaobalja, poglavito predjela Luke i kominskog ušća, gdje je vod za navodnjavanje i najlošija.
Neretvanski poljoprivrednici s kojima smo razgovarali puno očekuju od sustava navodnjavanja koji će im uvelike olakšati ionako težak posao na njivama. Zalijevanje slanom vodom značajno umanjuje prinose, kupusnjača, lubenica te u konačnici i mandarina koji su jedino hrvatsko izvozno voće.