Divlji šipak-ljutunac među najstarijim je biljkama koje je čovjek koristio za hranu. Osim slatka od divljeg šipka ili konzumacije svježeg nezaobilazan je vrlo ljekovit šipkov čaj koji se pije za suzbijanje proljeva kod odraslih i djece. Manje je poznato da divlji šipak ima više c vitamina od primjerice limuna.
Divlji šipak raste grmoliko, samonikla je to biljka uz rubove putova u Dalmaciji i južnoj Hercegovini. Čini se da bi divlji šipak mogao doživjeti procvat, jer u južnoj Hercegovini niču plantaže divljeg šipka.
Sok od divljeg šipka preporučuje se svima, posebno dijabetičarima. Pomaže kod kardiovaskularnih bolesti, prirodno uklanja plak koji se taloži u krvnim žilama. Za podizanje imuniteta i prevenciju zdravstvenih poremećaja stručnjaci preporučuju dnevnu konzumaciju dva decilitra svježe istisnutog soka od šipka. Cijena jedne litre soka od divljeg šipka je 50 kuna što potvrđuje dobru perspektivu ovog nezahtjevnog voća. Od 1 litre sirupa se dobije oko 5 litara zdravog napitka.
Početno ulaganje za jedan hektar plantaže divljeg šipka je oko tisuću Eur-a.
Kod organske proizvodnje šipka nema gnojenja zemljišta i upotrebe pesticida ili herbicida. Nije potrebno ni zalijevati nasade.
Konavsko, Sinjsko, Imotsko, Drniško i druga kraška polja koja su uglavnom zapuštena idealna su za sadnju divljeg šipka.
Po brdskim područjima doline Neretve također se može saditi šipak ljutunac. Osim što je iznimno popularan njegov sok iskoristive su i sjemenke od kojih se može proizvesti ulje.