Dio direktora i vlasnika želi ukinuti rad od kuće, ali četvrtina zaposlenih zbog toga je spremna dati otkaz

Jedno od obilježja pandemije za brojne zaposlene bio je rad od kuće. Pandemija je prošla, ali ne i prakticiranje takvog tipa rada.

"Povratak u ured": Ovaj izraz opisuje trenutni razvoj situacije u mnogim poduzećima, koja traže da se zaposleni vrate na posao iz svojih kućnih ureda, barem na određeni broj dana. Globalna studija konzultantske kompanije za nekretnine JLL nedavno je pokazala da je 33 posto anketiranih poduzeća već uvelo obaveznu prisutnost. Još 27 posto moglo bi zamisliti da to uradi u bliskoj budućnosti. Sve više poduzeća razmišlja i o nagrađivanju zaposlenih za dolazak u ured: poželjnim zadacima, povećanjem plaća ili napredovanjem u karijeri, piše Deutsche Welle.

Njemačka softverska kompanija SAP je, na primjer, u siječnju objavila da će nametnuti zahtjeve za rad u uredu. Od travnja se očekuje da zaposleni rade tri dana tjedno na poslu, na licu mjesta s mušterijama ili partnerima. Na upit zašto SAP tako postupa, kompanija je odgovorila: "U SAP-u smo još uvijek uvjereni da uravnotežen odnos između rada od kuće i u uredu unaprjeđuje produktivnost i inovacije, kao i dobrobit zaposlenih."

Draži rada u kućnom okruženju (ilustracija)

Afp

Eberhard Schick, predsjednik radničkog savjeta u softverskoj kompaniji SAP, protiv je ovog koraka: "Ne znam točno što šef SAP-a očekuje od dolaska na posao. Možda njegovo šefovsko srce osobe koja mora sve kontrolirati, krvari. Prvo se o tome mora pregovarati s radničkim savjetom. To može potrajati." Na kraju, zaposleni su se prilagodili radu od kuće i u skladu s tim se organizirali. SAP je također fizički uklonio mnoga radna mjesta tijekom pandemije. "Ne znamo ni gdje bi zaposleni mogli sjediti."

 Poslodavci nameću svoju logiku

Osim planiranih uredskih obaveza, u SAP-u će biti otkazana i planirana izvanredna odsustva za očeve nakon porođaja njihovih žena. "To je neozbiljno. Kao da smo u maloj kompaniji u kojoj patrijarsi odlučuju što će se dogoditi", rekao je šef radničkog savjeta. Mnogo toga se promijenilo otkako je Christian Klein počeo voditi kompaniju. "Svakako očekuje da će brojne mjere stvoriti veću povezanost s kompanijom i komunikaciju među zaposlenima, posebno bolju integraciju mlađih kolega", kaže Schick. Izvršnom direktoru je najvažnije da postigne financijske ciljeve za 2025. "Mnogo toga se žrtvuje za te ciljeve", kaže on.

Ako poduzeće svojim zaposlenima ne nudi fleksibilnost u pitanju lokacije i vremena, 24 posto zaposlenih to vidi kao mogući razlog za otkaz (ilustracija)

Afp

I u drugim poduzećima zahtjev za povratkom u ured izaziva nezadovoljstvo zaposlenih. Prema studiji Tehničkog sveučilišta u Darmstadtu, ako poduzeće svojim zaposlenima ne nudi fleksibilnost u pitanju lokacije i vremena, 24 posto zaposlenih to vidi kao mogući razlog za otkaz. Ovo je rezultat istraživanja u kojem je sudjelovalo više od 1.100 zaposlenih, među kojima su specijalisti i visokokvalificirani stručnjaci kao što su inženjeri, istraživači, liječnici ili pravnici. "Zaposleni uglavnom na mobilni i fleksibilan rad gledaju kao na golemu dobit i nerado pregovaraju o tome da ponovno dolaze na posao", kaže Kyra Voll, projektni menadžer u odjelu za upravljanje nekretninama u TU Darmstadt. "Dakle, ako poslodavac prisiljava zaposlene da dođu u ured, onda to negativno utječe na njihovo zadovoljstvo i produktivnost, što povećava rizik od davanja otkaza."

Važnost mogućnosti rada od kuće

Prema navodima ekonomskog savjetnika Rüdigera Maasa, kompanije moraju očekivati ​​obrambeni stav zaposlenih ako im uskraćuju mogućnost da rade na daljinu. "Takozvani ‘Coffee Badging‘, na primjer, postao je svojevrsni tihi protest vraćanju u ured u koji zaposleni dolaze samo na važne sastanke i da bi pokazali svoju prisutnost. Onda se vrate u svoj kućni ured", kaže Maas.

Konkretno, zahtjev za dolazak u ured, koji se uvodi bez opravdanja mogao bi odvratiti potencijalne radnike.

U nekim tvrtkama zaposleni na posao dolaze samo na važne sastanke i da bi pokazali svoju prisutnost (ilustracija)

Handout/Afp

Ipak, rad od kuće ima i lošu stranu, naglašava Maas. "Tijekom pandemije, mnogi zaposleni su se žalili da im nedostaje socijalna interakcija i da su digitalni sastanci bili naporniji od analognih. Govorimo o umoru od videokonferencija". Čisto digitalno radno mjesto posebno je neprikladno za mlade profesionalce. "Za njih, rad s udaljenosti ima previše sivih zona i samoorganizacija je teška".

Ipak, važno je i mladima dati mogućnost rada od kuće. U Njemačkoj ne postoji zakonski utvrđeno pravo na rad od kuće. Međutim, ako se zaposleni i poslodavci slože, o tome mogu sklopiti sporazum. Ponavljaju se apeli na političare da se to pitanje trajno regulira zakonom. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck izjasnio se za pravo na rad od kuće s obzirom na nedostatak kvalificiranih radnika. To podržava i ministar rada Hubertus Heil, piše Deutsche Welle.

Tijekom pandemije, mnogi zaposleni su se žalili da im nedostaje socijalna interakcija i da su digitalni sastanci bili naporniji od analognih (ilustracija)

Afp