Muči vas probava, želudac vam je osjetljiv ili vas nadima i hrana na koju ste samo pomislili? Evo nečeg što vi vam moglo pomoći. Riječ je o vrlo starom jelu koje je poznato u različitim kuhinjama i tko zna odakle i iz kojih davnina vuče porijeklo. Radi se od žitarica poput pšenice, zobi, prosa i ječma ili pak od pseudožitarica poput heljde, a može se skuhati i od najobičnije riže ili, kao najbrža opcija, od pšeničnog griza.
Najvažnije je da se osnovna namirnica skuha u dosta vode i da joj se ne doda ništa osim malo soli. Kuha se polako i na laganoj vatri sve dok se jelo ne pretvori u kašu. Kaša je lagana za probavu, a kad se napravi od ječma, kao što vam savjetujemo, donosi dodatne benefite.
Ječam je bogat beta-glukanom, topljivim vlaknom koje u probavnom sustavu veže vodu i stvara viskoznu masu. Zbog toga može usporiti probavu i ublažiti nagli porast glukoze nakon obroka, ali još je zanimljivije ono što se događa kasnije: dio beta-glukana stiže do debelog crijeva, gdje ga fermentiraju crijevne bakterije.
Pritom nastaju kratkolančane masne kiseline poput acetata, propionata i butirata. One su važne za mikrobiom, a butirat je posebno zanimljiv jer služi kao gorivo stanicama debelog crijeva.
Ako ječmenu kašu skuhate unaprijed i zatim ohladite, dio škroba retrogradira i postaje rezistentni škrob. To znači da se ne razgrađuje sav u tankom crijevu, nego dio dospijeva do debelog crijeva i ondje postaje dodatna hrana mikrobiomu. Taj se učinak ne gubi potpuno ni nakon ponovnog zagrijavanja.
Osim što je možete jesti samu, ovako pripremljenu ječmenu kašu možete spojiti s nekom od namirnica koje podržavaju zdravlje probavnog sustava. Malo kuhane jabuke ili kruške dobar je dodatak zbog pektina, još jednog fermentabilnog vlakna, dok su šljive praktične ako želite potaknuti redovitu stolicu. Bobičasto voće može dodati polifenole.
Ako dobro podnosite fermentirane mliječne proizvode, žlica-dvije kefira ili grčkog jogurta lijepo nadopunjuju kašu proteinima i živim kulturama. Možete dodati i malu količinu mljevenog lana ili chia sjemenki, ali nema potrebe sve staviti odjednom.
Dobra kombinacija bila bi sporo kuhana ječmena kaša, malo kuhane jabuke ili kruške, nekoliko žlica kefira ili jogurta i žličica mljevenog lana. Takvim doručkom u jednom obroku dobijete beta-glukan iz ječma, pektin iz voća, nešto rezistentnog škroba ako je kaša prethodno ohlađena te dodatna vlakna i fermentirane kulture, a sve to bez preopterećenja probavnog sustava.
Sporo kuhana kaša od ječma
Sastojci
100 g ječma
800 ml vode
1 prstohvat soli
Priprema
Ječam dobro isperite i stavite u lonac s vodom i soli.
Zagrijte do vrenja, zatim smanjite vatru i kuhajte poklopljeno na laganoj vatri 60 do 90 minuta, povremeno promiješajte i po potrebi dodajte još vode.
Kaša je gotova kada su zrna vrlo mekana, a tekućina gusta i kremasta. Ako želite rjeđu teksturu poput congeeja, dodajte još vode i nastavite kratko kuhati.
Možeš je skuhati unaprijed i držati 3 do 4 dana u hladnjaku. Pri podgrijavanju samo dodaj malo vode ili mlijeka jer će se dosta zgusnuti.
Za jutarnju verziju dobro ide s cimetom, jabukom, kruškom, orasima ili jogurtom. Za slanu verziju s jajem, gljivama, mladim lukom, sezamom ili malo soja umaka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....