Nekoć su stari ljudi za što bolje zdravlje jeli sirovi češnjak, luk, pancetu, ispijali bićerine rakije i čaše domaćeg vina, no danas stvari stoje malo drugačije. Tko želi obogatiti prehranu zdravim namirnicama, poseže za raznoraznim bobicama i sjemenčicama koje do nas putuju tisućama kilometara. Ne želimo vam ovim poručiti da se vratite panceti i kapuli (iako možete i to, s vremena na vrijeme), nego vam želimo skrenuti pažnju na jednu vrstu povrća koje raste i kod nas.
Vjerojatno ste čuli za potočarku jer se o njoj dosta piše posljednjih godina. Riječ je o biljci blago pikantnog okusa, koja se može koristiti u salatama, sendvičima, juhama, umacima i kao dodatak mesu ili ribi, no u fokusu nam je zbog svog impresivnog sastava.
Ovu biljku koja se u prirodi može zateći samonikla, uz obale rijeka i jezera, a u trgovinama na policama s povrćem za salate, preporučio je i američki CDC (Centar za kontrolu i prevenciju bolesti), nakon što je obavljeno istraživanje koristi od različitih namirnica u prevenciji kroničnih bolesti.
Prema rezultatima tog istraživanja (o kojem više kožete čitati ovdje), voće i povrće rangirani po nutritivnoj gustoći, pri čemu je potočarka zauzela prvo mjesto jer u vrlo maloj količini kalorija donosi mnogo važnih nutrijenata, među kojima se ističu vitamin K, vitamin C, kalcij i drugi mikronutrijenti. Zbog visokog udjela vitamina K posebno je zanimljiva za zdravlje kostiju i normalno zgrušavanje krvi, dok vitamin C i biljni spojevi iz listova pridonose ukupnoj kvaliteti prehrane.
Najbolje ju je jesti svježu, jer se tako najbolje čuva njezin okus i dio osjetljivih nutrijenata. Možete je dodati u salatu, umiješati u smoothie, ubaciti u wrap ili posuti po gotovom jelu. Ako je dodajete u juhu ili varivo, stavite je na samom kraju, kada je jelo već gotovo, kako bi lagano omekšala, ali zadržala što više svježine.
Okus joj je pomalo papren i može biti intenzivan ako se jede sama, pa ju je dobro kombinirati s blažim sastojcima poput krumpira, jaja, svježeg sira, jabuke, jogurta, no lijepo se slaže i s pečenim i pohanim mesom, uz koje može biti poslužena u obliku salate ili dodatka pireu, umaku na bazi jogurta ili kao jestivi ukras.
Od potočarke možete skuhati i juhu (posebno su popularne krem juhe od potočarke obogaćene škampima, školjkama, lososom i sličnim vrstama ribe) ili napraviti pesto, što je jako dobra ideja jer njen se okus posebno lijepo slaže s limunom, maslinovim uljem, parmezanom i orašastim plodovima. Pesto od potočarke možete umiješati u tjesteninu, poslužiti uz pečeni krumpir, ribu, piletinu, jaja ili ga namazati na tostirani kruh.
Pesto od potočarke
Sastojci
100 g potočarke
60 g parmezana
40 g badema ili oraha
120 ml maslinovog ulja
2 žlice soka limuna
1 režanj češnjaka
sol, papar
Priprema
Potočarku operite i dobro osušite. Ako ima tvrđe stabljike, odrežite ih. Bademe ili orahe kratko tostirajte na suhoj tavi, samo dok zamirišu, pa pustite da se ohlade.
U blender ili sjeckalicu stavite potočarku, parmezan, bademe ili orahe, češnjak, sok limuna, sol i papar. Dodajte dio maslinovog ulja pa kratko miksajte. Postupno dolijevajte ostatak ulja dok ne dobijete teksturu koja vam odgovara.
Kušajte pa po potrebi dodajte još malo soli, papra ili soka limuna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....