Sitni listovi potočarke prepoznatljivi su po svježem i ljutkastom okusu, zbog čega ima moć da lako promijeni karakter jela. Uz to, ona je biljka velike nutritivne gustoće! Kraj kolovoza je, što je savršena prilika za iskorištavanje djela oslobođenih gredica može se ponovno iskoristiti – a tu svoje mjesto ima i potočarka! Za njezin uzgoj nisu potrebne velike površine, a pojedine vrste mogu se uzgajati i u posudama.
JEDNA OD NUTRITIVNO NAJVRIJEDNIJIH NAMIRNICA
Tvrdnja da je potočarka jedna od najzdravijih namirnica na svijetu povezuje se s jednim istraživanjem u kojemu je analizirana nutritivna gustoća ukupno 47 vrsta voća i povrća, odnosno količina niza važnih hranjivih tvari u odnosu na energetsku vrijednost namirnice. Promatrani su, među ostalim, kalij, kalcij, željezo, cink, vlakna, bjelančevine, folati te vitamini A, C, E i K. Potočarka je na toj ljestvici zauzela prvo mjesto s maksimalnim rezultatom od 100 bodova! Iza nje našli su se kineski kupus, blitva, listovi cikle i špinat.
Potočarka pripada porodici kupusnjača, istoj botaničkoj skupini kojoj pripadaju kupus, brokula, rotkvica, cvjetača i rikula. Kao i druge kupusnjače, sadrži i različite biljne spojeve povezane s karakterističnim pikantnim okusom ove skupine povrća.
Zbog male energetske vrijednosti potočarka je jednostavan način obogaćivanja prehrane. Najjednostavnije ju je koristiti sirovu (u salatama i sendvičima, uz jaja, svježi sir i povrće ili kao dodatak juhama i drugim jelima). Listovi ne zahtijevaju dugotrajnu pripremu, a zbog intenzivnijeg okusa nije potrebna velika količina.
POTOČARKA I VRTNA POTOČARKA NISU ISTA BILJKA
Pravom potočarkom smatra se Nasturtium officinale, višegodišnja vodena biljka koja prirodno raste uz potoke, izvore i druga mjesta s mnogo vlage. Dakle, najbolje raste u humusnom, mokrom tlu ili zemlji koja tijekom ljeta ostaje pouzdano vlažna. Može rasti na suncu i u polusjeni, a mladi izdanci trebaju se redovito prikraćivati kako bi biljka stvarala nove listove.
U povrtnjacima i na prozorima jednostavnija je vrtna potočarka, odnosno vrtna grbica, Lepidium sativum. To je brzorastuća jednogodišnja biljka iz iste porodice kupusnjača, kojoj odgovara vlažna, plodna zemlja i nešto blaži položaj bez dugotrajnog izlaganja najjačem poslijepodnevnom suncu. Sjeme se sije vrlo plitko, tek nekoliko milimetara ispod površine, a tlo nakon sjetve treba održavati ravnomjerno vlažnim.
Upravljanje vlagom vrlo je važno tijekom toplog dijela godine – sitno sjeme i mlade biljke imaju plitak korijenov sustav, pa površinski sloj tla ne bi smio potpuno presušiti. Tijekom vrućina posude gube vlagu mnogo brže od gredica pa ih je bolje smjestiti na mjesto koje dobiva jutarnje sunce ili dio dana provodi u laganoj sjeni.
Sjeme se može rasporediti gušće ako se biljke planiraju koristiti vrlo mlade, a za razvijenije biljke nakon nicanja poželjno je ipak ostaviti više prostora. Preguste biljke mogu se prorijediti, a uklonjeni mladi izdanci također su jestivi. Redovita sjetva manjih količina omogućuje da novi listovi pristižu u razmacima umjesto da cijela količina sazrije odjednom.
BRZINA RASTA JE NEVJEROVATNA
Mladi izdanci pojedinih sorata mogu se rezati već jedan do dva tjedna nakon sjetve, dok se razvijeniji listovi obično počinju brati nakon približno tri tjedna. Neke sorte dosežu zrelost za dvadesetak do tridesetak dana.
Kod berbe nije potrebno odjednom ukloniti sve biljke. Listovi i vrhovi mogu se rezati prema potrebi, a biljke koje ostanu zdrave mogu ponovno potjerati mlado zelenilo. Berbu je bolje obaviti dok su listovi mladi i nježni. Kako biljka prelazi u cvatnju, njihov okus postaje izraženiji, a tekstura grublja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....