Cijelu noć ste povraćali, ne znate čime ste se zatrovali? Šokirat će vas što može biti krivac! Svakodnevno je jedemo

Hrana nije samo potreba nego i užitak, naročito ako se oko trpeze okupe dragi ljudi, članovi obitelji i prijatelji.

Početni užitak može imati i neugodne pa i opasne posljedice ako nakon konzumacije neke namirnice dođe do probavnih poteškoća, a možda i ozbiljnijih zdravstvenih problema. Zbog toga je, piše Best Life, od velike važnosti znati koje namirnice najvjerojatnije mogu izazvati trovanje hranom i kako se zaštititi od toga.

Bakterije, virusi, paraziti

Do trovanja hranom dolazi nakon konzumacije kontaminirane hrane ili pića koji sadrže bakterije, viruse ili parazite. Simptomi su mučnina, povraćanje, bolovi ili grčevi u trbuhu, proljev, glavobolja i opća slabost, a obično traju od jednog do sedam dana.

Trovanje hranom mogu uzrokovati bakterije ili njihovi toksini koji se uslijed neprimjerene pripreme i pohrane namirnica nađu u hrani, virusi, kemikalije poput insekticida i herbicida, metali kao što su olovo, živa i kadmij, otrovne biljke kao što su velebilje i nejestive gljive, te drugi kontaminanti kao što su mikotoksini, ostaci veterinarskih lijekova itd.

Meso treba termički obraditi do sigurne unutarnje temperature

Shutterstock

Najčešća trovanja hranom danas su vezana uz kontaminaciju Norovirusom, potom bakterijama među kojima se Salmonella ističe kao najčešći bakterijski uzročnik trovanja hranom. CDC procjenjuje da se u SAD-u godišnje hranom otruje 48 milijuna ljudi, kod većine su simptomi blagi i prođu bez većih problema, ali neke infekcije mogu biti vrlo ozbiljne pa i opasne za život.

Trovanje hranom može dovesti do ozbiljnih problema poput meningitisa, oštećenja bubrega, hemolitičkog uremijskog sindroma, artritisa te oštećenja mozga i živaca. Od spomenutih 48 milijuna Amerikanaca koji se otruju hranom, CDC procjenjuje kako 128.000 ljudi završi u bolnici, a u tri tisuće slučajeva trovanje hranom ima smrtni ishod.

Perad i meso

Sirova i nedovoljno termički obrađena perad (piletina i puretina) i meso (govedina, svinjetina, janjetina i teletina) mogu predstavljati opasnost za zdravlje, u SAD-u se godišnje milijun ljudi razboli zbog konzumiranja kontaminirane peradi.

Kako bi se izbjegli problemi, savjetuje se kuhanje peradi i mesa do sigurne unutarnje temperature. Za svu perad to je 75 Celzijevih stupnjeva. Cjelovite komade govedine, teletine, janjetine i svinjetine treba kuhati na 65 stupnjeva, dok mljeveno meso treba obraditi na 70 Celzijevih stupnjeva.

Povrće i voće

Voće i povrće važan su dio zdrave prehrane, ali i veliki izvor trovanja hranom, naročito ako su neoprani. Prema istraživanju što ga je CDC proveo 2018. godine, ovi proizvodi su odgovorni za gotovo polovicu trovanja hranom, najčešće uzrokovanih Norovirusom.

Voće i povrće su česti izvor trovanja hranom, naročito ako su neoprani

Shutterstock

Povrće i voće je najsigurnije kada se opere i potom kuha, savjetuje se njihovo temeljito pranje nakon kupnje. Kad se radi o specifičnim proizvodima poput klica, primjerice lucerne ili graha, ako su sirove ili nedovoljno kuhane, predstavljaju veliki rizik od trovanja hranom.

Iz CDC-ja upozoravaju i kako probleme može izazvati i razrezana lubenica ostavljena vani dulje od dva sata, ili jedan sat ako je izložena temperaturi višoj od 32 Celzijeva stupnja. Kako bi se izbjegli problemi, preporučuje se razrezanu lubenicu držati u hladnjaku i to najduže sedam dana.

Preporučuje se konzumacija pasteriziranih sokova

Shutterstock

Sokovi

Većina sokova se pasterizira kako bi se uništile štetne bakterije, ali u prodaji ima i onih koji nisu pasterizirani, što također može dovesti do trovanja hranom. Preporučuje se konzumacija pasteriziranih sokova, a ako doma imate onih koji nisu pasterizirani, trebalo bi ih prokuhati barem jednu minutu prije nego što se počnu piti.

Mlijeko

Određene rizike nose i nepasterizirano mlijeko i mliječni proizvodi, premda ima onih koji tvrde kako su u takvom obliku korisni za zdravlje. Konzumacija sirovog mlijeka, poručuje CDC, može izložiti ljude klicama poput Campylobactera, Cryptosporidiuma, E. coli, Listerije, Brucelle i Salmonele, pa su pasterizirano mlijeko i mliječni proizvodi najsigurniji način uživanja u njima.

Ljeti je sigurnije konzumirati tvrde sireve

Shutterstock

Sirevi

Meki sirevi od nepasteriziranog mlijeka posebno su rizični zbog mogućnosti kontaminacije Listerijom zbog njihove visoke vlažnosti, malog udjela soli i niske kiselosti. Sigurnije je konzumirati tvrde sireve, a ako želite jesti meke sireve, preporučuje se kupovina samo onih na kojima je naznačeno da su napravljeni od pasteriziranog mlijeka.

Jaja

Volite li meko kuhana jaja ili jaje ‘na oko‘, to može predstavljati problem jer sirova i nedovoljno termički obrađena jaja mogu biti kontaminirana Salmonellom, što može dovesti do trovanja hranom, ozbiljnih zdravstvenih problema pa i smrti. Ljeti se preporučuje kuhanje jaja dok žumanjak i bjelanjak ne postanu čvrsti.

Plodovi mora poseban su rizik: treba ih termički obraditi do sigurne temperature

Shutterstock

Plodovi mora

Sirova i nedovoljno kuhana riba i školjke također predstavljaju rizik za trovanje hranom. Zbog toga bi ribu trebalo termički obraditi do sigurne unutarnje temperature od oko 65 Celzijevih stupnjeva, odnosno kad se meso lako razdvaja vilicom. Školjke treba termički obraditi dok se ne otvore, odnosno dok njihovo meso ne postane biserno ili bijelo i neprozirno.

Brašno

Mnogi vjerojatno znaju da ne bi smjeli jesti sirovo tijesto za kolače zbog rizika od trovanja sirovim jajima, ali ne bi se smjelo jesti ni sirovo brašno. Ono može biti kontaminirano E. coli i Salmonellom, pa se preporučuje konzumacija hrane pripremljene od brašna samo ako je pravilno kuhana prema receptu ili uputama na pakiranju.