Nije stvar u slaboj volji: znanstvenici otkrili ‘spoj u mozgu‘ zbog kojeg neodoljivo žudimo za masnom hranom

Znanstvenici s japanskog Sveučilišta Osaka Metropolitan otkrili su iznenađujući razlog zašto nam je ponekad tako teško odoljeti masnoj i nezdravoj hrani. Prema njihovu novom istraživanju, krivac za prejedanje ne mora uvijek biti slaba volja, već mali "spoj u mozgu" i nedostatak jednog ključnog proteina, prenosi Science alert.

Riječ je o proteinu OPA1, koji se prirodno nalazi u gotovo svim stanicama našeg tijela, a u najvećim ga količinama ima u tkivima koja troše jako puno energije, poput mozga, srca, mišića i jetre. Unutar stanica, OPA1 je smješten u mitohondrijima, malenim staničnim baterijama, gdje brine o tome da one rade punim kapacitetom. U našem mozgu postoji centar za glad, zvan hipotalamus, koji kontrolira kada smo siti, a kada nam treba energija. Unutar hipotalamusa nalaze se posebne moždane stanice, MC4R neuroni, koji djeluju kao prometnici i javljaju nam kada je vrijeme za jelo, a kada treba početi sagorijevati kalorije.

/Shutterstock

Kada su znanstvenici u pokusu na miševima uklonili protein OPA1 iz tih "prometnih" stanica, dogodio se opći kaos. Baterije u neuronima su se ispraznile pa oni više nisu imali snage za slanje točnih signala o sitosti. Zbog toga se kod životinja javila ogromna želja za masnim te su počele agresivno birati najnezdraviju i najmasniju hranu. To je uzrokovalo znatno brže debljanje, pri čemu su u kratkom roku nakupile veliku težinu i postale pretile. Pokazalo se i da su ženke bile posebno ugrožene jer je ovaj poremećaj na njih imao znatno jači učinak nego na mužjake.

Iako je istraživanje provedeno na miševima, ljudski mozak funkcionira na gotovo identičan način. Ako se ovo otkriće potvrdi i na ljudima, to znači da želja za masnim obrokom nije uvijek nedostatak karaktera, već mozak zbog oslabljenih staničnih baterija dobiva krivu informaciju i traži najbrži izvor energije. Znanstvenici su uočili i da su lijekovi za mršavljenje slabije djelovali kod ženki kojima je nedostajao ovaj protein, što objašnjava zašto isti tretmani ne djeluju jednako na muškarce i žene. Ova spoznaja otvara vrata novim pametnim terapijama koje će popravljati rad staničnih baterija u mozgu i prirodno gasiti želju za nezdravom hranom.