Ljeti joj posvećujemo gotovo ritualnu pažnju. Štitimo je od sunca, nakon kupanja ispiremo sol, nanosimo losione, mlijeka i ulja, jer nam je koža svakodnevno pred našim očima. No čim prođu godišnji odmori, kupaće kostime zamijene nogavice i rukavi, bočica losiona nerijetko ostane zaboravljena na polici. Ako kožu više ne vidimo, znači li to da joj njega više nije potrebna?
Odgovor nije jednak za sve. Zdrava koža koja nije suha ne mora se nužno mazati od glave do pete nakon svakog tuširanja. Ipak, jesen nije razlog da njegu potpuno ukinemo. Upravo nakon mjeseci provedenih na suncu, uz morsku sol, klor, vjetar i češće tuširanje, koža može biti grublja, zategnuta i osjetljivija, čak i kada to ispod odjeće ne primjećujemo odmah. Dolazak hladnijeg zraka i početak grijanja mogu dodatno pojačati gubitak vlage.
Koža nije samo omotač
Koža je najveći organ ljudskog tijela i naša prva zaštitna barijera. Pomaže u obrani od vanjskih utjecaja i mikroorganizama, sudjeluje u regulaciji tjelesne temperature te nam omogućuje osjet dodira, topline, hladnoće i boli.
Njezina površina sadrži vodu i lipide koji pomažu zadržati vlagu. Kada je ta barijera oslabljena, voda lakše isparava, a koža postaje suha, hrapava i zategnuta te se može perutati ili svrbjeti.
Zato izraz da kremom "hranimo" kožu nije sasvim precizan. Losion joj ne daje hranu na način na koji je tijelo dobiva, ali može nadoknaditi vlagu i masnoće na površini te smanjiti njihov gubitak. Drugim riječima, dobra hidratantna njega pomaže kožnoj barijeri da bolje obavlja svoj posao.
Sunce, more i klor ostavljaju trag
Preplanulost mnogima izgleda kao znak zdrava i odmorna tena, ali ona je zapravo odgovor kože na ultraljubičasto zračenje. Sunce može pridonijeti isušenosti, neujednačenoj pigmentaciji i prijevremenom starenju, a oštećenja nastala UV zračenjem ne mogu se poništiti kremom nakon ljeta.
Ni morska sol nije sama po sebi neprijatelj kože, ali njezini ostaci, osobito uz sunce, vjetar i učestalo kupanje, kod nekih ljudi izazivaju zatezanje i nadraženost. Slično vrijedi za kloriranu vodu u bazenima.
Zbog toga je nakon kupanja dobro isprati tijelo običnom vodom, a hidratantni proizvod nanijeti ako koža traži dodatnu ugodu. Njega nakon ljeta neće izbrisati posljedice pretjeranog izlaganja suncu, ali može pomoći obnovi površinske zaštitne barijere i ublažiti suhoću.
Mora li se baš svaki dan?
Ne postoji univerzalno pravilo prema kojem svatko mora nanositi losion svakoga dana. Prema riječima stručnjaka, nekome će biti dovoljno dva ili tri puta tjedno, nekome nakon svakog tuširanja, a izrazito suha ili osjetljiva koža može tražiti njegu i više puta dnevno na pojedinim mjestima.
Najbolji je vodič sama koža. Ako nakon tuširanja zateže, izgleda pepeljasto ili bez sjaja, postaje hrapava, peruta se ili svrbi, hidratantnu njegu treba pojačati. Posebnu pažnju obično traže potkoljenice, laktovi, koljena, šake i stopala jer na tim područjima koža lakše postaje suha.
Za osobu koja nema problema sa suhoćom sasvim je razumna jednostavna jesenska rutina: losion ili krema nakon tuširanja nekoliko puta tjedno, uz češće mazanje dijelova koji se prvi isušuju. Važnija je redovitost koja odgovara vlastitoj koži nego strogo ispunjavanje pravila.
Odmah nakon tuširanja
Hidratantni proizvod najbolje je nanijeti u prvih nekoliko minuta nakon pranja, dok je koža još blago vlažna. Tijelo nije potrebno snažno trljati ručnikom; dovoljno ga je nježno potapkati. Krema ili losion tada pomažu zadržati dio vode u površinskom sloju kože.
I način tuširanja čini veliku razliku. Vrlo vruća voda, dugo stajanje pod tušem, agresivni sapuni i jako mirisni gelovi mogu dodatno ukloniti prirodne lipide. Bolji su kratko tuširanje mlakom vodom i blago sredstvo za pranje, osobito ako je koža suha ili osjetljiva.
Nije nužno pri svakom tuširanju obilno sapunati cijelo tijelo. Sredstvo za pranje najpotrebnije je na područjima koja se više znoje i prljaju, dok pretjerano čišćenje kože koja je već suha može samo pogoršati problem.
Losion, krema, balzam ili ulje
Izbor ne mora biti kompliciran. Losioni su lagani, brzo se upijaju i praktični su za normalnu ili tek blago suhu kožu. Kreme su gušće i bolje odgovaraju suhoj koži, dok su balzami i masti najbogatiji te mogu pomoći izrazito suhim i ispucalim područjima.
Korisni sastojci su, primjerice, glicerin, hijaluronska kiselina i urea, koji pomažu privući i zadržati vodu, zatim ceramidi i drugi lipidi koji podupiru kožnu barijeru te sastojci poput vazelina koji smanjuju gubitak vlage.
Za svakodnevnu njegu osjetljive kože često je najbolji jednostavan proizvod bez parfema i velikog broja dodataka. Visoka cijena i raskošan miris nisu jamstvo da će preparat koži bolje odgovarati.
Ulje može omekšati kožu i smanjiti isparavanje vode, ali samo po sebi ne donosi mnogo vode u kožu. Zato ga je najbolje nanositi na još vlažnu kožu ili preko losiona. Kod vrlo suhe kože bogata krema ili mast često će učiniti više od laganog ulja.
Piling ili nježna hidratacija
Nakon ljeta mnogi požele "skinuti" suhu kožu jakim pilingom, no pretjerano ribanje može dodatno oštetiti njezinu zaštitnu barijeru. Ako je koža nadražena, opečena, jako suha ili se ljušti, treba preskočiti grube pilinge i dati prednost nježnoj hidrataciji.
Kod zdrave kože blag piling povremeno može zagladiti površinu, ali nije obvezan korak i ne treba ga raditi svakodnevno. Crvenilo i peckanje nisu znak da proizvod dobro djeluje, nego upozorenje da je tretman vjerojatno bio preagresivan.
Rutina koja traje manje od minute
Najbolja njega nije ona s najviše proizvoda, nego ona koju ćemo doista provoditi. Bočicu s pumpicom možemo držati uz ručnik ili pokraj tuša i povezati mazanje s već postojećom navikom.
Nije potrebno svaki put tretirati svaki centimetar tijela. Kada smo u žurbi dovoljno je namazati potkoljenice, laktove, koljena, šake i svako područje koje zateže. Jednom ili dvaput tjedno, kada imamo više vremena, možemo nanijeti bogatiju kremu na cijelo tijelo.
Tako njega prestaje biti još jedna obveza i postaje kratak završetak tuširanja. Čak i rutina koja traje manje od minute može biti korisnija od kompliciranog rituala od kojeg ćemo brzo odustati.
Zaštitni faktor i suhoća kože
Iako je tijelo u jesen većinom pokriveno, UV zaštita ne pripada samo plaži. Na dijelove koji ostaju izloženi - lice, vrat, dekolte i šake - dobro je nanositi proizvod širokog spektra sa zaštitnim faktorom 30 ili višim kada boravimo na otvorenom.
Odjeća štiti prekrivenu kožu, ali jesensko sunce nije bez učinka. To je osobito važno za osobe koje mnogo vremena provode vani, voze, šeću se ili se bave sportom na otvorenom.
Ako unatoč redovitoj njezi koža snažno svrbi, puca, krvari, peče ili se pojavi osip i crvenilo koje ne prolazi, potrebno je obratiti se liječniku ili dermatologu. Iza uporne suhoće mogu stajati ekcem, kontaktna reakcija, psorijaza ili drugo stanje koje ne treba liječiti nasumičnim kozmetičkim proizvodima.
Pregled je važan i ako nakon ljeta primijetimo novu ili promijenjenu pigmentiranu promjenu, ranicu koja ne zacjeljuje ili madež koji mijenja veličinu, oblik ili boju.
Dolazak dugih rukava, dakle, ne znači da koži možemo okrenuti leđa. Ne mora svaki dan biti premazana slojem bogate kreme, ali vrijedi je promatrati i odgovoriti kada šalje znakove suhoće. Nekoliko minuta – ili čak manje – nakon tuširanja može biti dovoljno da ostane mekana, ugodna i spremna za sezonu hladnijeg zraka i grijanja.
Jesenski podsjetnik stručnjaka
Tuširajte se kraće i mlakom, a ne vrućom vodom, kožu nježno posušite, bez snažnog trljanja. Losion ili kremu nanesite dok je još blago vlažna, pri čemu birajte teksturu prema stupnju suhoće, a kod osjetljive kože prednost dajte proizvodima bez parfema. Najsuše dijelove mažite češće, a cijelo tijelo prema potrebi. S pilingom budite blagi i preskočite ga na nadraženoj koži. SPF 30 ili više nanesite na dijelove koji ostaju izloženi. Uporan svrbež, pucanje, osip ili promjene na madežima razlog su za pregled.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....