U ovoj godini života osjećamo se najjadnije: ‘Tako je u cijelom svijetu, pratili smo krivulju u obliku slova U‘

Pitanje postoji li razdoblje života u kojem se većina ljudi osjeća manje zadovoljno, štoviše nesretno, zaokuplja psihologe, sociologe i ekonomiste već desetljećima.

Iako je životno zadovoljstvo pod utjecajem brojnih čimbenika, poput zdravlja, financijske sigurnosti, međuljudskih odnosa i osobnih očekivanja, rezultati velikih međunarodnih istraživanja pokazuju da se kod većine ljudi može uočiti sličan obrazac.

Jedno od najopsežnijih istraživanja na ovu temu proveo je ekonomist David G. Blanchflower s Dartmouth Collegea u Sjedinjenim Američkim Državama.

/Shutterstock

Analizirajući podatke prikupljene od približno 14 milijuna ispitanika iz više od 200 zemalja, zaključio je da subjektivno zadovoljstvo životom tijekom života često slijedi krivulju u obliku slova U. Prema rezultatima istraživanja, najniža razina životnog zadovoljstva u prosjeku se javlja oko 49. godine života.

Prepoznatljiv obrazac

A što je uopće U-krivulja?

U-krivulja opisuje promjene u subjektivnom osjećaju sreće tijekom različitih životnih razdoblja. Iako pojedinačna iskustva mogu znatno odstupati, prosječni rezultati pokazuju prepoznatljiv obrazac.

Mladost obilježavaju optimizam, osjećaj slobode i uvjerenje da su brojne mogućnosti tek pred nama. Zbog toga su procjene životnog zadovoljstva u ovom razdoblju uglavnom više.

Srednja odrasla dob donosi povećanje profesionalnih i obiteljskih odgovornosti. Briga o karijeri, podizanje djece, financijske obveze i svakodnevni stres mogu postupno smanjivati osjećaj zadovoljstva.

Kasne četrdesete godine predstavljaju razdoblje u kojem mnogi ljudi preispituju vlastita postignuća, životne ciljeve i prioritete. Upravo se u tom razdoblju često govori o tzv. krizi srednjih godina, iako je njezin intenzitet vrlo individualan.

Nakon pedesete godine zadovoljstvo se kod velikog broja ljudi ponovno povećava. Ljudi češće prihvaćaju vlastite životne okolnosti, manje se uspoređuju s drugima i više cijene odnose, zdravlje i svakodnevne životne trenutke.

Stručnjaci smatraju da pad životnog zadovoljstva nije posljedica jednog događaja, nego dugotrajnog nakupljanja različitih životnih opterećenja. U srednjoj dobi često se istodobno susreću profesionalni zahtjevi, financijske obveze i obiteljske odgovornosti.

Najčešći čimbenici koji mogu pridonijeti osjećaju nezadovoljstva uključuju povećani stres na radnom mjestu i nesigurnost vezanu uz karijeru, financijske obveze poput stambenih kredita, školovanja djece ili planiranja mirovine, prve zdravstvene tegobe povezane sa starenjem, uspoređivanje vlastitog života s ranijim očekivanjima i neostvarenim ciljevima, osjećaj da se životne prilike postupno smanjuju.

To su godine kad za mnoge počinju i zamjetniji zdravstveni problemi

Afp

Psiholozi ističu da se upravo u tom razdoblju često javlja potreba za redefiniranjem osobnih vrijednosti i životnih prioriteta. Kod mnogih ljudi to dovodi do promjena u profesionalnom životu, partnerskim odnosima ili načinu života.

Dobra vijest

Rezultati međunarodnih istraživanja pokazuju da se U-krivulja pojavljuje u velikom broju zemalja, bez obzira na kulturu, spol ili društveno uređenje. Iako postoje određene razlike među državama i pojedincima, opći obrazac ostaje iznenađujuće sličan.

To, međutim, ne znači da će svaka osoba doživjeti izraženu krizu srednjih godina. Na razinu životnog zadovoljstva snažno utječu osobnost, kvaliteta društvenih odnosa, zdravstveno stanje, socioekonomski uvjeti i individualni životni događaji.

Dobra je vijest da zadovoljstvo ponovno raste nakon pedesete godine. Prema teoriji socioemocionalne selektivnosti, ljudi s godinama postaju svjesniji ograničenosti vremena te više ulažu u odnose i aktivnosti koje im donose osjećaj smisla i zadovoljstva.

Kad zaplovite u pedesete, stvar se, ako ćemo vjerovati stručnjacima, ponovno mijenja

/Shutterstock

Osobe starije od 50 godina često navode veći osjećaj unutarnjeg mira, realnija očekivanja od sebe i drugih, jasnije definirane životne prioritete, veću zahvalnost za kvalitetne međuljudske odnose, bolje prihvaćanje životnih okolnosti koje nije moguće promijeniti.

Zbog toga mnogi stručnjaci smatraju da subjektivna dobrobit u starijoj životnoj dobi može biti jednaka ili čak viša nego u mlađim godinama, unatoč mogućim zdravstvenim izazovima.