Što znači zaista istraživati nova mjesta? Možda je to trenutak kad osjetite da ste daleko od svoje svakodnevice – kad gledate sanjive pejzaže i kad zvukovi i mirisi postanu toliko različiti... Možda je to tamo gdje možete zaroniti u mirise svježe orane zemlje, uživati u zvuku tamburice, šumu vjetra u krošnjama hrastova i gdje svaki korak vodi prema novoj uspomeni.
U potrazi za novim doživljajima i jedinstvenim lokacijama ne treba vam putovnica. Daleko od mora i galebova, ali ipak bliže nego što mislite, kriju se zlatna polja i čarolija hrvatskog istoka.
Dobrodošli u Slavoniju – mjesto gdje priroda priča svoju priču kroz sva osjetila, a tradicija se osjeća u svakom dahu!
– Nema joj ravne. To je zemlja tolikog srca da je teško opisati je u samo nekoliko riječi - opisuje nam u razgovoru svoj rodni kraj Mateja Čorak. Danas je direktorica turističke zajednice Meridiana Slavonica, ali se prisjeća vremena studija kad je čeznula za svojom zlatnom dolinom...
– Srce je htjelo od sreće iskočiti kad bih dolazila kući, a slamalo se od tuge kad bih ponovno odlazila – objašnjava nam. Zaista vrijedi ono pravilo „svugdje pođi – kući dođi”.
Drukčiji tempo života
U Slavoniji se ne živi onako kao u većim, užurbanim gradovima. Ovdje dan teče drukčijim tempom... Iako su se, priča nam naša Slavonka, navike i stil života mijenjali kroz godine, neke stvari ostale su iste – uvijek se nađe dovoljno vremena za sve. Ovdje posao i obitelj idu ruku pod ruku, a svaki dan pruža priliku da udahneš dublje, povežeš se s prirodom i posvetiš omiljenim aktivnostima. Sve je nekako uravnoteženo, kao da život ovdje ima svoj prirodni ritam – skladan, jednostavan, i baš zato poseban.
Slavonija je, kažu mnogi, zemlja izobilja, gostoprimstva i veselih ljudi. Upravo je to, otkriva nam Mateja, ono što najviše osvaja posjetitelje – osjećaj kao da si doma, okružen dobrom energijom i punim stolovima.
– Nerijetko su oduševljeni prvenstveno srdačnošću i pristupačnošću domaćina, nakon toga slavonskom rakijom i vinom, suhomesnatim proizvodima i ostalom gastronomskom ponudom, netaknutom prirodom i mogućnošću potpunog odmora – pojašnjava.
Eksplozija okusa
Pravi gurmani uvijek biraju ono najbolje, a Slavonija je prava destinacija za hedoniste. Ovdje ih očekuje prava simfonija okusa...
– Zasitna, bogata i raznovrsna – potvrđuje Mateja našu tezu o gastronomiji njezina kraja.
Dok je istražujete, savjetuje, ne propustite priliku kušati lokalne specijalitete i originalne okuse jer ćete samo tako kompletno upoznati ovaj kraj; poput čobanca, fiš paprikaša začinjenog pikantnom mljevenom paprikom koji se dugo krčka na otvorenoj vatri, šarana na rašljama, potkove, perkelt od soma, čuveni slavonski kulen ili kulin...
Odavde jednostavno ne možete otići gladni, a ni žedni! Maslinike mijenjaju prostranstva vinograda, a mnoge vinske rute vode vas do obilaska podruma gdje možete kucnuti čašama te uživati u degustaciji vrhunskih vina i, već dobro poznatoj, slavonskoj gostoljubivosti uz predivne zalaske sunca.
Med zlatne Slavonije
Ono što je posebno za ovaj kraj je obiteljska tradicija koja se s ljubavlju i pažnjom prenosi s generacije na generaciju već dugi niz godina – pčelarstvo! Žuto-crne radilice obilaze cvjetna slavonska prostranstva, a rezultat su neki od najfinijih, već dobro poznatih i autentičnih medova ovog podneblja koji Zlatnu Slavoniju svrstavaju u medenu elitu Europe.
Magija hrvatskog istoka
Raskoš zelenila, vode i šume u Slavoniji pravo je mjesto za uživanje. Hrvatska inačica Amazone skriva mnoge ljepote, ali i pokoji dvorac u čijim ljepotama su uživale brojne plemićke obitelji i vladari. Park Prirode Kopački rit prava je oaza mira, a izlete tijekom osnovnoškolskih dana je dobro ponoviti kako bismo isključili svakodnevni stres i, uz turu čamcem, uživali u raju ptica i močvarnih ekosustava.
Živimo u zemlji zaista predivne prirode, a Slavonija nudi svoj komadić autentičnih doživljaja. Jedno takvo i ono koje oduzima dah su čarobna i beskonačna zlatna polja suncokreta koji su nježan podsjetnik na jednostavne, ali važne trenutke u životu.
Zvuk tradicije
No zna Slavonija itekako biti glasna. Fešte se slave punim plućima, bogate su tradicijskim običajima koji se razlikuju od sela do sela, ali ipak sve već imaju već svoj prepoznatljiv prizvuk uz glavne – tamburicu i pocikivanje.
– Pocikivanje je najprepoznatljivije za slavonsko kolo. Snaša visokog i jakog glasa bez problema svojim pocikivanjem može nadjačati tamburaše – otkriva nam Mateja.
Gotovo svako selo ima svoj detalj na nošnji. Slavonska nošnja posebna je prvenstveno po bogatim detaljima, iako slavonski seljaci često nisu bili bogati, te po broju dijelova nošnje Posljedično, slavonska nošnja se razlikuje i po samoj prilici opremanja...
– Nije isto ide li snaša u polje raditi ili se vjenčati, ili pak u crkvu na korizmenu molitvu – objašnjava nam Slavonka.
Izrada slavonske nošnje je više od samo šivanja i tkanja; to je čuvanje tradicije i prenošenje lokalnih identiteta kroz svaki detalj.
– Često i dan danas udavače u miraz dobivaju stolnjake, miljeiće i slično. Činjenica je da se navedeno sve manje koristi budući da takav stil uređenja interijera više nije moderan, no može se pronaći poneki milje ispod televizora ili na stoliću. Proizvode se i šlingane rubine – dio nošnje, štrikaju se primjerice čarape, iako ni to više nije tako zastupljeno budući da više nema onako oštrih zima kao nekad. Sve to znaju starije žene – govori Mateja.
Kroz ovu umjetnost izrade odjeće, nositelji nošnje s ponosom pokazuju svoje korijene i ljubav prema svojoj zajednici.
– Nositi nošnju uvijek je bio osjećaj ponosa i pripadništva Slavoniji, njenim običajima, njezinoj tradiciji. Godinama sam bila aktivno uključena u folklor i još uvijek smatram da malo znam o nošnji i običajima naspram koliko je slavonska povijest bogata – iskreno će Mateja koja nam je otkrila još jednu zanimljivost...
– Jednom kad je snaša obučena, a to se posebice odnosi na svečanu nošnju, nije preporučljivo da sjedi prije nego se odradi nastup, budući da su falde koje se slažu na nošnjama iznimno osjetljive i lako se unište, a podsuknje na svečanoj nošnji su štirkane i nije dobro da se u njima sjedi.
Ljepota šokačke tradicije leži u bogatstvu običaja kojih zaista ne nedostaje. Od tradicionalnih događaja može se iskusiti zaista svašta – tamburaške večeri, crkveni običaji, preskakanje vatre u sklopu obilježavanja Ivanja, berba grožđa, pekmezijada, rakijada, čijalo, Vinkovo, Martinje, fišijada, sarmijada, pokladna jahanja, pokladne zabave, kukuruzijada, čobanijada, ižimača...
– Sve su to manifestacije direktno ili indirektno povezane sa starim slavonskim običajima. Npr. čijalo – pripremalo se perje kojim su se punile perine i jastuci, a dok su ga žene čijale, muškarcima je to bila prilika za druženje i zbijanje šala. Slavoncima su ovakve manifestacije bitne kako običaji ne bi bili zaboravljeni – ističe Mateja.
Još jedan zanimljiv običaj veže se uz Ivanje i preskakanje vatre. Večer uoči Ivanja mladići su skupljali grane smreke i sitnaž za krijes, a djevojke su plele vijence od papradi i šumskog cvijeća. Tako upletenim vijencima kitile su sebe i svog đerza (momka). Po povratku iz šume palili su vatru, a tamburaši, gajdaši, samičari, svirali su, mladost se u kolo hvatala i igrala. Zanimljivo je da su se tada u kolo hvatale i gradske cure, što nije inače bio običaj. Momak i djevojka se za ruke hvataju te bosih nogu preskaču preko vatre. Tako jedan par za drugim više puta. Sutradan seljaci stoku preko pepela vode ne bi li je zaštitili od bolesti.
Iskustvo koje budi emocije
Ako vjerujete da destinaciju čine male stvari, a prvenstveno ljudi te njihovi običaji – u Slavoniji vas čeka pravo iskustvo koje budi emocije, povezuje s prirodom i tradicijom te budi sva osjetila. Najljepše je nakon puta sa sobom ponijeti srcu vrijedne i živopisne uspomene. Takvih mnogo, i više, čeka vas na hrvatskom istoku... Stoga, zaputite se na putovanje jer, kako stihovi Slavonia banda kažu, morate vidjeti "kako sunce grli zlatna polja".
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Slobodne Dalmacije i Hrvatske turističke zajednice.
