pritisak na okolišMože li se model kružnog gospodarstva primijeniti u industriji koja samo u Europi generira prihode od oko 28 milijardi eura godišnje?

Koncept "kružne ekonomije" odnedavno je visoko na političkom dnevnom redu. Svjetski poslovni lideri, kreatori politika, akademici i nevladine organizacije vode put prema kružnom gospodarstvu koje je neophodno kako bi se pomoglo u rješavanju globalnih, okolišnih i ekonomskih izazova, ističu u Green Sailu, internacionalnoj neprofitnoj organizaciji sa sjedištem u Splitu koja kroz nekoliko ekoloških programa okuplja različite tvrtke nautičkog turizma.

Gospodarske aktivnosti i danas se zasnivaju na linearnom modelu proizvodnje i potrošnje: proizvoditi - trošiti - bacati. To iscrpljuje prirodne resurse, stvara otpad, a pokazalo se i neodrživim. Nedostaci linearnog modela uključuju kraći životni vijek proizvoda i tendenciju prema odlaganju, a ne popravljanju, čak i kad je moguća ponovna upotreba.

Ovaj model proizvodnje i potrošnje pretpostavlja obrazac „uzmi-napravi-odbaci“ u kojem energija, rad i kapital stvaraju proizvode i usluge dobivene iz prirodnih resursa s jednim životnim ciklusom. Kao rezultat, model ne optimizira materijale, niti preporučuje njihovu reciklažu, ponovnu upotrebu ili oporabu.

Štoviše, linearni model rezultira neučinkovitom uporabom naših oskudnih resursa, povećava štetne emisije i generira sve veće količine otpada iz cijelog lanca vrijednosti, kao i vađenje resursa, proizvodnju, transport i potrošnju.

ŠTO JE KRUŽNO GOSPODARSTVO?

Kružna ekonomija obično se definira kao ekonomski model koji je povezan s konceptima održivosti. Cilj je da korist proizvoda, materijala i resursa, poput vode i energije, ostane u gospodarstvu što je dulje moguće i posljedično smanjuje stvaranje otpada. Služi kao alternativa trenutnom modelu proizvodnje i potrošnje s potencijalom rješavanja trenutnih i budućih ekoloških izazova, usredotočujući se na ponovnu upotrebu materijala za smanjenje troškova resursa. Posljedično, to dovodi do manjeg rizika u opskrbnim lancima, smanjenog zagađenja i smanjenog negativnog utjecaja na klimatske promjene.

Mnoga istraživanja pokazuju da bi globalno gospodarstvo moglo imati ogromnu korist od kružnijeg pristupa, izraženog uštedom materijala, smanjenjem emisija i mogućnostima za nova zapošljavanja. U svojoj osnovi, kružno gospodarstvo dokazuje da proizvodi više nemaju životni ciklus s početkom, sredinom i krajem.

Štoviše, ovaj model doprinosi manjem stvaranju otpada i zapravo može dodati vrijednost ekosustavu. Kad se materijali prestanu koristiti, vraćaju se u korisni ciklus i postaju dio kružnog gospodarstva. Ako su proizvod ili usluga uistinu kružni, nikada neće imati kraj svog života, već kontinuirano poprimaju novi oblik.

Možete li zamisliti što bi se dogodilo da je sve napravljeno zapravo obnovljivo ili razgradivo? Ono iskoristivo vratilo bi se izravno korisnicima, obnovljeno bi se vratilo pružateljima usluga ili prošlo kroz proizvodni proces, a reciklirano bi se vratilo u proces ponovne izrade materijala.

MOŽE LI SE OVAJ MODEL PRIMJENITI U OKVIRU INDUSTRIJE NAUTIČKOG TURIZMA?

Što je s primjenom modela kružnog gospodarstva u industriji koja samo u Europi generira prihode od oko 28 milijardi eura godišnje?

Svi se segmenti nautičke ekonomije suočavaju s pritiskom nadležnih institucija i potrošača da budu ekološki prihvatljiviji.

Ova industrija uzrokuje značajne utjecaje na okoliš i, u određenim slučajevima, stvara veliki pritisak na lokalne resurse. Pored smanjenja kakvoće morske vode, što negativno utječe na biološke zajednice morskih organizama i ekosustava, pritiska na ugrožene vrste i uništava staništa, linearni model zahtijeva i mnoštvo resursa.

Voda, energija i hrana proizvode velike količine otpada, i čvrstog i kanalizacijskog, zajedno s bukom i onečišćenjem zraka što kao rezultat dovodi do emisije CO2. S druge strane, sektor nautičkog turizma može pridonijeti razvoju okolnih ili manje razvijenih područja. Doista, infrastruktura stvorena za potrebe nautičkog turizma pridonosi lokalnom razvoju, dok stvorena ili održavana radna mjesta mogu pomoći u suzbijanju industrijskog ili ruralnog propadanja.

Mnoga rješenja kružne ekonomije mogu se primijeniti i na turističke tvrtke i destinacije kako bi se preokrenuo trend i smanjila potrošnja prirodnih dobara, otpada i emisija CO2.

Međutim, čak i priznajući da je linearni model neodrživ, industrija nautičkog turizma još nije pokazala koherentan i aktivan prijelaz prema kružnijem turističkom modelu.

Stoga, što bi trebalo učiniti? U osnovi, kako bi smanjile utjecaj na okoliš, tvrtke moraju smanjiti odlaganje otpada i potrebu za sirovinama zadržavanjem postojećih materijala i imovine u proizvodnom ciklusu.

Konkretno za industriju nautičkog turizma, postoje dva glavna područja u kojima se može primijeniti kružno gospodarstvo:

- Plovila
- Okolni ekosustav

Promjena sustava funkcioniranja tvrtki može biti teška, ali ne i nemoguća ako pomoću procesa razmišljanja o dizajnu pomognete u promjeni statusa quo. Tvrtke najlakše mogu započeti s razmatranjem njihovog sveukupnog utjecaja.

Ideje za tvrtke koje žele započeti s primjenom modela kružnog gospodarstva:

- Omogućite pomak prema korištenju obnovljive energije
- Smanjite upotrebu otrovnih kemikalija
- Eliminirajte otpad dizajniranjem materijala, proizvoda, sustava i poslovnih modela
- Pređite s prodaje proizvoda na uslugu jer to može biti moćan put prema učinkovitom kružnom prometu
- Dizajnirajte proizvode s produženim životnim vijekom pružanjem usluga popravka
- Stvorite lokalnu proizvodnu mrežu koja pruža ekonomsku potporu okolnom području (to zauzvrat može zajednici dati bogatstvo i sposobnost da kupuje proizvode ili usluge vaše tvrtke)
- Udružite snage s drugim organizacijama i zajedno prevladajte probleme (partnerstva između poduzeća i startupa vrlo su vrijedna na ovom polju)
- Provjerite postoje li na tržištu neki kružni proizvodi ili je moguće izvući korisne materijale natrag iz gospodarstva

Još uvijek postoje mnoge regulatorne prepreke s kojima se tvrtke suočavaju. Nedefinirani pojmovi u vezi s kružnom ekonomijom, praznine u zakonodavstvu i proturječna zakonodavstva zbog vrijednosti za koje se zalažu, poput higijenskih pravila u odnosu na otpad od hrane, nekoliko su primjera.

Međutim, ako će reakcija proizvođača biti spora, to će pružiti priliku start-up tvrtkama s inovativnim poslovnim modelima da popune tržišnu prazninu i stvore nove društveno odgovorne poslovne prilike.

Prema izvješću Europske unije, samo EU svake godine proizvede više od 2,5 milijarde tona otpada. Otpad je u svim svojim oblicima proizvod linearnog sustava koji trenutno koristimo. U prirodi ne postoji otpad, ljudi su stvorili onečišćenja svih vrsta.

Mnoge najveće svjetske tvrtke obvezuju se usvojiti strategije kružnosti, smanjenja ugljika i održivog dizajna, a nadamo se da će uskoro uslijediti i sektor nautičkog turizma.

Započnite promjenu odmah i razmislite o jednoj ideji kružnog gospodarstva koju biste mogli unijeti u svoju organizaciju. Budućnost je definitivno u kružnom gospodarstvu! - ističu u Green Sailu.