Veseli da se hrvatska pamet udružila na izgradnji šest brzih, 15-metarskih brodica za službu Hitne pomoći na hrvatskim otocima i što će otužne slike derutne unutrašnjosti brzih plovila za hitne medicinske intervencije, poput onih na Braču, za dvije godine otploviti u prošlost.
Odluku Vlade i Ministarstva zdravstva da se škojarima i unesrećenima na moru osigura nemjerljivo bolja medicinska usluga nego što je danas i još spremnije pritekne u pomoć unesrećenima na moru ostvarit će poslovno udružena brodogradilišta ISKRA u Šibeniku i pulski Tehnomont.
Oni su pobjednici na natječaju za posao vrijedan 76,4 milijuna kuna, a prema nacrtu riječkog projektantskog studija prestižne tvrtke Metal Shark iz SAD-a. Između ostalih zahtjevnih naručitelja, Metal shark projektira plovila za američku Obalnu stražu i to im je, koliko je poznato, prva narudžba iz Hrvatske.
Od Lošinja do Dubrovnika
Ugovor o javnoj nabavi sklopljen je s Ministarstvom zdravstva početkom listopada. Nova su hrvatska službena plovila, najvećim dijelom sufinancirana novcem EU Fonda za regionalni razvoj, 15-metarski aluminijski gliseri brzine 35 čvorova, pogonjeni motorima Volvo penta snage 1200 "konja". Kada za dvije godine zaplove bit će opremljeni suvremenim navigacijskim i medicinskim uređajima.
Brodice s matičnim lukama u Dubrovniku, Supetru, Šibeniku, Zadru, Rabu i na Malom Lošinju projektirane su da zadovolje impresivne maritimne uvjete i zato neće biti jedino u službi zdravstva, nego će se koristiti i kao plovila za potragu i spašavanje. Ni olujni valovi 4-6 metara neće im biti preprekom, a u slučaju prevrtanja sami se ispravljaju u položaj za plovidbu, zahvaljujući posebnoj konstrukciji.
– Kao građanin, mislim da se radi o izvanrednom projektu. Ne samo zbog neadekvatnosti sadašnje flote u službi hitne pomoći, nego zato što i helikopteri imaju ograničenja letenja zbog vremenskih uvjeta, potrebni su im heliodromi i određena zemaljska posada, dok ove brodice mogu ploviti i po najgorim vremenskim uvjetima – kaže Roko Vuletić, direktor brodogradilišta ISKRA.
Taj škver zadnjih 10 godina dokazao se na zahtjevnom norveškom tržištu gradnjom aluminijskih plovila za uzgajališta lososa i ovih dana obavit će isporuku 121 broda. To je stabilan posao nekadašnjeg Remontnog zavoda vojske bivše države, potom i tvrtke NCP koju je u postupku stečaja nedavno kupila slovenska ISKRA.
Poznavateljima prilika u domaćoj brodogradnji zato nije iznenađenje što se, s obzirom na znanje i iskustvo, upravo šibenski škver izborio za posao izgradnje novih službenih plovila RH visokih maritimnih zahtjeva. K tome, objašnjava direktor ISKRE, u nešto skupljem no u eksploataciji isplativijem aluminiju gradi se samo 10 posto plovila u svjetskim razmjerima. Čelik i dalje dominira, te je i konkurencija među potencijalnim izvođačima manja.
Isporuka prije roka
– Dobra je stvar, nastavlja Vuletić, što je projekt u 85-postotnom iznosu financiran sredstvima Europske unije, a još je bolje što su hrvatska brodogradilišta dobila taj posao u oštroj konkurenciji, te će i velik dio novca ostati u zemlji, naglašava.
U pogledu roka za isporuku od 24 mjeseca informacija je umirujuća jer su s projektiranjem u ISKRI započeli ranije, dočim su lani pobijedili na natječaju. Ne čekajući na formalno potpisivanje ugovora nabavili su i određenu količinu materijala, te je Vuletić uvjeren da će brodove isporučiti ranije od ugovorenog krajnjeg roka.
– Prvi brod, prototip iz naručene serije prema originalnom nacrtu sa zadovoljenim specifikacijama naručitelja, Ministarstva zdravstva očekujem da ćemo zgotoviti sredinom iduće godine. Taj će zahtijevati najviše angažmana, a kasnije ide lakše. U svakom slučaju, nema šale s rokovima; poštovat ćemo ih striktno, a nadamo se isporuci i prije, na radost korisnika, uvjeren je Vuletić.
ISKRA brodogradilište širi poslove za norveška ribogojilišta te im je izgradnja novih hrvatskih SAR brodova dodatni posao.
Stižu nove narudžbe za sve veće i tehnološki kompleksnije brodove na hibridni pogon. Takvih je 80 posto, jer Norvežani prednjače u primjeni zelenih tehnologija i zaštiti okoliša.
Tamo već plove trajekti pogonjeni isključivo strujom, a mi smo u škveru tu nišu prepoznali prije deset godina, podsjeća Vuletić. Počeli smo stidljivo, s narudžbom za dva broda i tu smo izgradili kompetenciju za brodogradnju u aluminiju, usporedo učeći finese materijala, naročito specifičnog načina zavarivanja.
Uspješna sezona
Osim stalnog posla s Norvežanima i ugovora s Ministarstvom zdravstva, pred potpisom smo ugovora za veći ribarski brod, a pregovaramo i o vojnom programu za izvoz, sve za strane klijente, ističe Vuletić.
Škver ISKRA nije ostao bez znatnijeg broja zaposlenih zadnjih godinu-dvije, osim očekivanih umirovljenja. Prošle godine, za vrijeme totalnog zatvaranje zemlje uslijed epidemije došlo je do poremećaja u remontnom dijelu poslova škvera, uoči turističke sezone.
Izdržali smo i ovo je godina povratka, govori Vuletić. Imali smo vrlo uspješnu sezonu remonta, a narasle su i narudžbe iz Norveške, koja je epidemiju očito ostavila iza sebe i nastavlja s uobičajenim poslovanjem. ISKRA je danas jedno od rijetkih brodogradilišta s timom od 20 zavarivača sastavljenim od stalno zaposlenih i kooperanata bez kojih se ne može zamisliti dobar posao.
– Oni su naša snaga i zato ambicioznije planiramo iskoračiti u nove poslove i na treća tržišta, najavljuje direktor. U tom pogledu je optimističan, a ono što nije dobro jest ekstremno poskupljenje materijala potrebnog u brodogradnji. Cijene sirovina narasle su i do 50 posto, a pravi razlog nikom nije poznat i bit će teško ukoliko se taj trend ne zaustavi.
ISKRINA je prednost, objašnjava Vuletić, što nije ni velik ni malen škver, a dokazao se poslovima za stalno rastuću nišu proizvodnje zdrave hrane iz mora.
Filipini i Nepal
Velik problem je, međutim, što brodogradilište oskudijeva s radnom snagom, barem u lokalnom, šibenskom bazenu, budući da malo tko od mlađeg svijeta, pa i kada imaju kvalifikaciju, želi raditi u proizvodnji i učiti od vrsnih meštara kakve je taj škver oduvijek odgajao. Makar nudimo bolje uvjete nego u turizmu – požalio se Vuletić.
Sa 170 stalno zaposlenih škver ne može odgovoriti obimu poslova, no srećom postoje profesionalne tvrtke na području Splita i Kaštela koje nude kooperantske usluge i nisu toliko daleko.
Ukoliko problem s domaćom radnom snagom dosegne razmjere da u pitanje dođe održavanje razine ekonomske aktivnosti, tada je, smatra Vuletić, jedini izlaz u uvozu radne snage. Lani smo, govori, napravili eksperiment i zaposlili 10 radnika s Filipina i jednak broj Nepalaca.
– Nakon početnog uhodavanja uklopili su se, žive u Šibeniku i to vrlo poštujem: posvećeni su poslu, došli su iz dalekih krajeva uloživši nemali novac i mislim da će ih ubuduće biti sve više…
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....