StoryEditorOCM

METS 2015.Otvoreno more na sajmu brodske opreme u Amsterdamu: i ove godine na štandovima su se mogle vidjeti brojne inovacije, od pente hidrogeneratora do trosjeda za spašavanje

Piše Vanja Valtrović
27. studenog 2015. - 09:17

Za razliku od nekoliko proteklih godina, na ovom METS-u nisam ni jednom naletio na riječ kriza. Ni pri obilasku štandova izlagača, ni u razgovorima s posjetiteljima ni u službenom programu sajma. A nije da su na METS-u bježali od te riječi. Većina gostiju pozvanih da drže predavanja na prethodnim izdanjima ovog najvećeg svjetskog sajma brodske opreme, koji se svakog studenoga održava u Amsterdamu, govorila je uglavnom baš o krizi, i kako se u njoj ponašati i s njom se boriti.

Po jednima ključ je bio u osluškivanju potreba tržišta i brzoj prilagodbi, po drugima u okretanju novim i nezasićenim tržištima, a treći su šansu vidjeli u inovacijama. Dolazili su predavači iz raznih struka i hrabrili ljude iz nautičke branše da izdrže, jer noć je najtamnija pred svitanje.

Smjena generacija

Je li stvarno svanulo, bilo bi preuranjeno zaključiti, ali definitivno nije više tako crno. Po riječima Geerta Dijksa iz HISWA-e, nizozemskog strukovnog udruženja djelatnosti vezanih uz nautiku, trend konstantnog pada od 2008. zaustavljen je, a prognoze za izvoz nizozemskih nautičkih proizvoda povoljne su.

No, ako nautički sektor kriza manje zabrinjava, svjesni su da im budućnost može donijeti neke nove probleme. Više od 30 posto sadašnjih vlasnika brodova i jahta starije je od 65 godina, što znači da će za desetak godina prestati ploviti, a među mlađom populacijom puno je manje zainteresiranih za kupnju svoga broda nego što je bio slučaj sa starijom generacijom. Zato je HISWA odlučila započeti veliku kampanju pod nazivom Welcome to the Water ne bi li osigurali što bezbolniju smjenu generacija.

Većina posjetitelja na METS ipak ne dolazi radi predavanja zbog mogućnosti da vide što je novo na tržištima, te da se susretnu s kolegama, bilo posjetiteljima ili izlagačima. A njih je ove godine bilo rekordno puno: oko 20.500 posjetitelja iz više od 100 zemalja i 1385 izlagača iz 47 zemalja, od kojih je 220 debitanata prvi put na sajmu.

Lego skladište

Jedan od debitanata na ovogodišnjem METS-u je i Zoran Turk iz slovenskog Sink Solutionsa. Izrađuje sudopere i kuhinje za kuće, pa se odlučio pokušati probiti i na brodsko tržište. Svoje oduševljenje sajmom, a ujedno i najbolji opis sajma, izrekao je usporedivši ga s velikim Lego skladištem: - Sve je tu, sve tu postoji, treba samo uzeti dijelove i sastaviti brod. Veliki, mali, kakav god želiš... Kao djeca kad slažu Lego kockice.

Velika kvaliteta sajma je da se u ponudi tih Lego kockica mogu sresti izlagači iz kompanija s milijunskim obrtom, a istovremeno i mali proizvođači i inovatori koji na sajam dolaze sami ili uz potporu nacionalnih strukovnih organizacija. Tako je British Marine osigurao štandove šestorici izlagača iz one-man kompanija. Vrijednost takvog modela koji ne zanemaruje male izlagače najbolje potvrđuje činjenica da je od svih prozvoda nominiranih za nagradu DAME (Design Award MEts), njih 40 posto došlo iz Velike Britanije.

Moćne peraje

Prvi put u 25-godišnjoj povijesti DAME nagrade žiri se nije mogao odlučiti za jednog glavnog pobjednika. Prvo mjesto ravnopravno dijele švedski Humpfree Electric i engleski Spinlock. Šveđani su nagradu dobili za svoj visokosofisticirani Stabylising Fin & Interceptor System, odnosno peraje koje se mogu okretatati za 360 stupnjeva, pa u plovidbi imaju stabilizacijsku i trim funkciju, a ujedno smanjuju i šetanje broda na sidru.

Englezi su prvo mjestio osvojili zahvaljujući jednostavnoj i jeftinoj, ali efikasnoj ideji nazvanoj Spinlock Lume-On. Riječ je o tankoj LED lampici koja se može ugraditi u bilo koji prsluk za spašavanje i tako mu neusporedivo povećati vidljivost. Ova inovacija je ogroman napredak u odnosu na dosadašnje svjetlo na prslucima koje se pali u dodiru s vodom, a po vidljivosti se ne može usporediti s prslucima osvijetljenim Spinlockovom LED lampicom.

Izvještavajući prije ne tako puno godina s METS-a, spomenuo sam sve veću upotrebu LED lampa koje istiskuju klasičnu brodsku rasvjetu. U međuvremenu se LED još više razvio, jačina svjetla je puno veća i nemoguće je i zamisliti da smo donedavno mogli bez njega.

Britanski Exposure Lights lani je osvojio DAME nagradu sa svojom Man Overboard LED lampom, a ove je godine predstavio Sub M3, oblikom gotovo istu lampu, ali namijenjenu roniocima. Litijum-ionske baterije koje se pune preko USB priključka omogućavaju joj da 24 sata emitira svjetlo jačine 1800 lumena.

image
Ronilačkom led lampom Sub M3 upravlja se tapkanjem

 
Vanja Valtrović
image
Naglavna verzija XS
 
Vanja Valtrović

Bez prekidača

Ono što je, osim maloga formata i mogućnosti pričvršćivanja na gornju stranu dlana, čini posebno zanimljivom za ronioce, jest TAP tehnologija. Kao što mobitelima i tabletima upravljamo dodirujući touch screen, tako se Sub M3 lampa pali i gasi, te mijenja jačinu svjetlosti kada je lagano udarimo bilo gdje po kućištu.

Nema nikakvih prekidača na sebi. Osjetljivost TAP senzora može se podesiti, pa je svaki ronilac može prilagoditi po svojoj želji. Predviđena je za rad na dubinama do 200 m, a maloprodajna cijena joj je oko 450 eura. Do dubine od 50 m može zaroniti XS, čeona lampa od 50 lumena i samo 33 grama težine čija je cijena od oko 150 eura.

Kineski Lonako jepredstavio svoja navigacijska i sigurnosna svjetla koja se, bez problema i bez potrebe za instalacijom bilo kakvog sistema za napajanje, mogu postaviti po brodu. Lonako Lights pale se i gase, te u različite režime rada (promjenljiva jačina, kontinuirani ili bljeskajući ili SOS režim rada) uključuju pomoću daljinskog upravljanja. Na gornjoj plohi lampe nalazi se solarni kolektor, a ispod nje mala turbina pa će, bilo pomoću sunca ili pomoću vjetra, lampa praktički uvijek biti u stanju proizvesti električnu energiju potrebnu za svoj rad.

Njemački Sunware predstavio je svoje nove sunčane panele. Pered dosadašnjih krutih i fleksibilnih za pričvršćivanje na krov kabine broda ili na bimini, sada prave i portabl panele koji se samo otvore, postave na željeno mjesto, te uključe u upaljač za cigarete.

image
Novi portabl Sunware solarni paneli samo se rasklope i uključe preko upaljača za cigarete
Vanja Valtrović

Vodeni generator

Ako vam je draži način proizvodnje struje pomoću generatora, britanski Save Marine je na METS donio svoj novitet, hidrogenerator Save Marine H240 dizajniran za plovidbu u rasponu od 3 do 10 čvorova. Postavlja se na krmu poput pente, te lako se spušta i podiže iz mora. U ovisnosti od brzine plovidbe okreće se i njegov propeler, te proizvodi struju jačine od 120 do 600 vati.

image
Hidrogenerator Save Marine H240
Vanja Valtrović

A ako struju punite u marini preko kabela razvučenog između broda i razvodnog ormarića, dobro će vam doći Proteflex španjolskog proizvodjača Baitra. Proteflex je spiralni omotač koji se postavi oko kabela sa strujom. Dva karabina na krajevima mu omogućavaju pričvršćivanje na brod i obalu i na taj način sprječavaju pucanje ili izvlačenje kabela do kojeg može doći uslijed ljuljanja broda. Košta oko 150 eura.

Garminovi i Humminbirdovi štandovi mjesta su s relativno najviše noviteta. I jedni i drugi imaju fishfindere koji omogućuju kreiranje vlastitih HD karata podmorja dok se vozimo iznad njega. Kod Garmina to radi Quickdraw Contours, a kod Humminbirda serija fishfindera Helix koji dolaze u rasponu veličine ekrana od 5 do 12 inča.

image
Humminbirdovi vrhunski sonderi Helix
Vanja Valtrović

Garminov VIRB XIXE je novitet koji omogućava integraciju VIRB kamera i plotera.

Zahvaljujući toj integraciji moguće je u realnom vremenu na ekranu plotera gledati snimke i VIRB kamere. Split screen omogućava istovremeno gledanje snimaka do maksimalno 4 kamere koje bez dodatnog kućišta mogu snimati na dubinama do 50 m.

Čudesni radar

Po riječima Marca Jourlaita, prvog čovjeka Navicoa, tvrtke pod koju potpadaju marke poput Lowrancea i Simrada, elektroničke naprave još uvijek nisu od nautičara prihvaćene u onolikoj mjeri u kojoj bi mogle i trebale biti, a razlog tome ne treba tražiti u njihovoj cijeni nego u strahu od komplicirinosti rukovanja njima.

Pred proizvođačima stoga stoji obveza stvaranja jednostavnijih, user friendly uređaja i sustava. On tvrdi da su se tom logikom vodili pri projektiranju dual range radara Simrad HALO Pulse Compression dometa 65 milja, za koji su osvojili i nagradu DAME u kategoriji brodske elektronike. Novi radar objedinjuje najbolje karakteristike tradicionalnih pulsnih i FMCW broadband radara, te koristeći tehnologiju Pulse Compression osigurava spoj radara za blisku i daleku detekciju bez presedana, uz visoku definiciju meta.

image
Radar Simrad HALO Pulse Compression dobio je nagradu DAME
Vanja Valtrović

Ocean Signal proizvodi najmanji lokator AIS man over board koji se može staviti u praktično svaki prsluk za spašavanje. U kontaktu s vodom šalje signal svim AIS prijemnicima u blizini, a integrirani GPS uredjaj određuje preciznu lokaciju utopljenika. Pored toga aktivira i DSC alarm na VHF uredjajima.

image
Lokator AIS man over board najmanji je, a sve može
Vanja Valtrović

Quiksling je novitet britanskog SeaSafea. To je poveći četvrtasti okvir u koji se utopljenik treba uvući i prebaciti obje ruke na vanjsku stranu okvira. Pri podizanju iz mora utopljenik se automatski smješta u siguran polusjedeći položaj.

U domeni sigurnosti na moru, australska tvrtka SOS Marine predstavila je pak proizvod Safe Ladder, u normalnoj situaciji stepenice za penjanje iz mora u brod ili spuštanje u more koje se u slučaju izvanredne situacije mogu koristiti i za izvlačenje utopljenika u ležećem položaju. Utopljenik se dovuče paralelno do broda na čijem je boku prostrt Safe Ladder čiji se vrh podiže prema gore i na taj način podigne utopljenika na palubu.

image
Stepenice Safe Ladder ujedno služe za izvlačenje ljudi iz mora
Vanja Valtrović

Trosjed za spašavanje

Talijanski Osculati bio je nominiran za DAME u kategoriji opreme za spašavanje za svoj Raft 8. To je splav koja još nije ušla u proizvodnju, a u Amsterdamu je predstavljen prototip. Radi se o trosjedu na napuhivanje koji se po potrebi lako rasklopi i pretvori u splav za spašavanje.

image
Osculatijeva splav trosjed Raft 8
Vanja Valtrović

DAME u kategoriji palubne opreme otišao je također jednom splavu na napuhivanje. No, Multi-functional Inflatable Platform tvrtke NautiBuoyov nije splav namijenjena spašavanju, nego je zamišljena kao platforma koja će posadama na jahtama i većim brodicama olakšavati ulazak u bajbot, penjanje na skuter, dasku za jedrenje i slične aktivnosti.

U kategoriji namještaja i unutarnjeg uređenja, nagrada je otišla u Italiju, firmi WAECO za njihov hladnjak 3 in 1 Coolmatic. Proizvodi se u pet veličina zapremine od 50 do 140 litara, a može se koristiti kao hladnjak sa ili bez frizera ili kao zamrzivač. Na prvi pogled djeluje kao obični kuhinjski frižider s malim frizerom pri vrhu, što mu i jest jedna od mogućnosti korištenja.

image
Za hladnjak 3 in 1 Coolmatic Waeco je dobio nagradu DAME
Vanja Valtrović

No, ladica za frizer može se izvaditi, a temperatura hlađenja različito podešavati, a to je ono što ga razlikuje od ostalih frižidera. Za dnevne izlete može se vađenjem ladice frizera povećati kapacitet hladnjaka. U slučaju dugotrajnije plovidbe, ako nam je potreban zamrzivač na brodu, također se izvuče ladica frizera, a temperatura podesi na desetak stupanja ispod nule.

Sigurni štednjak

U istoj je kategoriji za namjeru bio nominiran i poljski štednjak na plin Solgaz, ali bez otvorene vatre. S crnom staklenom pločom izgleda kao električni štednjak, ali izgled vara. Ispod ploče nalaze se keramički porozni elementi u kojima dolazi do izgaranja plina. Plin izgara u elementima, a ne na njima tako da ni ispod ploče nema otvorenog plamena. Zahvaljujući katalitičkom efektu ploča, plin izgara na temperaturi od oko 800 stupnjeva zbog čega izgore i praktično svi masni sastojci plina koji se inače pojavljuju prljavština prilikom korištenja klasičnog plinskog štednjaka.

image
Štednjak Solgaz radi na plin, ali bez plamena
Vanja Valtrović

Puno pažnje posjetitelja sajma privukla je i WC školjka zvučnog naziva Royal Flush Hydrovac Espress američkog Headhuntera. Za njeno ispiranje ne koristi se ni ručna ni električna pumpa u ili pokraj školjke, već se to obavlja vodom pod pritiskom iz nekog drugog brodskog rezervoara. Na taj je način eliminiran problem kvara i zglavljivanja pumpe na brodskim WC-ima koji najčešće nastaje kao posljedica upadanja u školjku predmeta koji tu ne spadaju.

image
Brodski WC Royal Flush Hydrovac ne može se zaštopati
Vanja Valtrović

Kod Headhuntera toga problema nema. Sve što upadne u školjku, a po svojim dimenzijama može proći kroz odvodnu cijev, voda pod pritiskom odnijet će u septički tank.

Laminat za brod

Iz Amerike dolazi i Nautik Flör, klik-laminat za oblaganje podova u interijeru broda. Ima uzorak palube, postavlja se brzo i jednostavno, otporan je na ogrebotine i vodu, a na podlogu ga se može postaviti sa i bez lijepljenja. Predstavljen je kao svjetska premijera, ali na štandu su mi rekli da su bili u Splitu i svoj Nautik Flör pokazali ljudima iz Brodosplita.

Izvanbrodskih motora bilo je raznih i brojnih marki. Pored nama poznatih američkih i japanskih marki i kineskog Parsuna, bili su tu i manje poznate kineske pente Yamabisi i Seanovo kao i nizozemski Power Tec s motorima od 2,5 do 90 KS.

image
Nizemske pente Power Tec
Vanja Valtrović
image
Kineske pente Seanovo
Vanja Valtrović

Da biste svoj izvanbrodski motor zaštitili od krađe, slovenski Boatguard je ponudio Engineguard, kompaktni alarm i napravu za praćenje motora, jedini u svijetu s vlastitim napajanjem strujom. Postavlja ga se praktično bez ikakve instalacije, potrebno ga je samo smjestiti u motor. U trenutku krađe vlasniku šalje SMS da je motor ukraden, a nakon toga javlja i lokaciju gdje se motor nalazi.

image
Slovenski Boatguard čuva pente od krađe, a jedini ima vlastito napajanje

 
Vanja Valtrović
image
Boadguard
Vanja Valtrović

U kategoriji brodske odjeće DAME je osvojio Henry Lloyd za Flex 3D Jacket koja je članove žirija osvojila u prvom redu svojom težinom. Ili, bolje rečeno lakoćom. Za jednu trećinu je lakša od dosadašnjih modela Henry Lloyda.

image
Ultralaka jakna Flex 3D Jacket tvrtke Henry Lloyd osvojila je nagradu DAME
Vanja Valtrović

I Adidas je odlučio agresivnije ući u svijet nautičke odjeće i obuće linijom svojih proizvoda namijenjenih dnevnoj, ali off-shore plovidbi. Proizvode se diljem svijeta, a centrala Adidasova odjela za nautičku odjeću i obuću nalazi se u Latviji.

image
Adidas je odlučio snažno ući u sektor nautičke odjeće i obuće

 
Vanja Valtrović

Neizostavni dio opreme svakog nautičara je i nož. Francuski Wichard je na METS donio prototipe lijepih i u ruci ugodnih noževa iz svoje dvije serije, Aquaterra i Offshore, koji bi za par mjeseci trebali krenuti u proizvodnju.

image
Francuski noževi Aquaterra i Offshore
Vanja Valtrović

Ručni navigator

Britanski proizvođač satova za jedriličare Optimum Time u svom programu ima velik broj modela. Satove proizvode od 1996. godine, a među jedriličarima su postali poznati i priznati dvije godine kasnije kad su u svoje satove uveli SYNC mode koji omogućava da se jedriličarev sat sinkronizira sa službenim satom organizatora regate. Cijene im se kreću od 45 do 155 funta.

image
Satovi Optimum Time sinkroniziraju se sa službenim satom regate
Vanja Valtrović

Oko ruke se nosi i na sat sliči, iako to nije, i Tacking Master, navigacijsko pomagalo za taktičko jedrenje. Omogućava da se lako i brzo, u zavisnosti od vjetra i karakteristika broda odredi najbolji kurs kojim treba ploviti. Dolazi iz Danske i predstavljen je na istom štandu na kojem i Sleipnir.

image
Sleipnir se stavi na smartphone i određuje brzinu i smjer vjetra
Vanja Valtrović

Pred dvije godine danski su studenti na METS-u predstavili Mjolnir, dodatak koji smart telefon pretvara u uređaj za mjerenje brzine vjetra. Lani je bio najavljen, a ove godine i službeno predstavljen njegov nasljednik, Sleipnir. Dok je Mjolnir mogao mjeriti samo brzinu vjetra, Sleipnir je otišao korak dalje i pomoću njega mobitel postaje pravi mali anemometar. Koristi kompas smart telefona, pa tako ne samo što mjeri brzinu nego određuje i smjer vjetra. I Tracking Master i Slepnir koštaju oko 80 eura.

Regulator pajeta

Jedriličarima će koristiti i Spinlockov Rig Sense uređaj za mjerenje zategnutosti sarči, što je do sada bila praktički nemoguća zadaća. Francuski Nodus je na METS došao s malim plastičnim pločicama elipsastog presjeka u kojima su ukoso izbušene dvije rupe kroz koje je provučen konop.

U toj kosini bušenja krije se i tajna uspjeha ovog jednostavnog, ali vrlo efikasnog rješenja. Kada se konop zategne, zahvaljujući koso izbušenim rupama, pločica se zaglavi na mjestu na kojem se nalazila i nema šanse da se pomakne. Kada zategnutost konopa popusti, s lakoćom je, samo s dva prsta, malo ispravimo i pomaknemo po konopu na mjesto koje želimo. Primjene su mnogostruke. Idealna je za lako podešavanje visine pajeta, zatezanje tendi, pospremanje spuštenih jedara...

Osim proizvođača brodske opreme, na METS-u se predstavljaju i proizvođači opreme za marine. Ove godine su u paviljonu za marine svoju ideju i prototip za njenu izvedbu predstavili surferi Peter Ceglinski i Andrew Turton. Riječ je o kanti za smeće koja tek par centimetara viri iznad površine mora. Postavljala bi se u lukama i marinama na mjestima gdje valovi gomilaju plutajući otpad. Koristeći besplatnu energiju valova i vjetra, otpad bi se skupljao u kantu.

Na istom principu bi se skupljale i zagađujuće tekućine s površine, ponajprije ulje i nafta. U Amsterdam su došli s namjerom da za svoju ideju preko crowd fundinga namaknu sredstva za realizaciju, što je jedna od stvari koja mi se najviše sviđa na METS-u: pod istim krovom mogu se naći entuzijasti koji tek trebaju sredstva za svoj projekat i etablirani proizvođači opreme, inovatori s nekim jeftinim plastičnim proizvodom i tvrtke koje proizvode kvake za vrata optočene dijamantima.

Fotojedra

Ima također i tvrtki koje su se na tržištu pozicionirale svojom jedistvenošću, poput firme Doyle iz Novog Zelanda koja jedina na svijetu može na jedra odštampati fotografije u ogromnoj rezoluciji. I na kraju ono neizbježno pitanje: gdje smo tu mi? Ima nas, ali smo uglavnom posjetitelji.

image
Tvrtka Doyle jedina može otisnuti fotografije na jedro u vrhunskoj rezoluciji
Vanja Valtrović

Ove sam godine u halama više nego ikad čuo naš jezik, što znači da su ljudi u Hrvatskoj svjesni važnosti METS-a, ali nemaju mogućnosti i sredstava da se na njemu pojave i kao izlagači. Od proizvođača iz Hrvatske naišao sam na štandove tvrtki Scam Marine iz Viškova i JLM Perković iz Matulja, dok je istodobno Slovenija imala svoj paviljon s petnaest izlagača.

image
Domaća tvrtka JLM Perković
Vanja Valtrović

Visoke troškove nastupanja na sajmu im je podmirio Spirit, slovenska agencija za poticanje poduzetništva i inovativnosti. Nadležnima u Hrvatskoj na znanje.

VIŠE FOTOGRAFIJA SA SAJMA POGLEDAJTE U NAŠOJ GALERIJI GORE.

PROBLEM ZVAN STAKLOPLASTIKA

Ne stare samo vlasnici brodova nego i njihovi brodovi mahom izgrađeni u vrijeme nautičkog buma sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. Oni su pri kraju svog životnog vijeka i ljudima se više ne isplati ulagati u njih, pa se javlja problem gdje s tolikom flotom rashodovanih plovila.

Osobito što i kako s materijalima od staklenih vlakana budući da je reciklaža stakloplastike vrlo skupa. Zbog toga se stakloplastika danas uglavnom reže i mrvi na sitne komade koji završavaju na deponijama, ali se zbog zbog jakih veza u svojoj molekularnoj strukturi sporo razgrađuje, pa prodire u tlo i podzemne vode nose njene čestice...

Iako stakloplastika nije materijal od kog su se radili samo brodovi, pa njena reciklaža i odlaganje nisu problem vezan samo uz nautičare, na METS-u su se, ponukani činjenicom da u Europi plovi oko 6 milijuna brodica i jahti od stakloplastike, odlučili održati specijalnu konferenciju na temu recikliranja i sigurnog odlaganja otpada od fiberglasa.

PRINTANJE DIJELOVA

Jedan od dobar običaja organizatora METS-a je da za predavače na sajmu redovito pozivaju ljude iz drugih branši da im govore o svojim idkustvima koja bi tek mogla naći primjenu u nautičkoj industriji.

Ove godine je u Amsterdam došao Peter Sander, direktor odjeljenja za nove tehnologije u Airbusu, i govorio je o prednostima izrade dijelova pomoću 3D printera. Printanje dijelova smanjuje troškove izrade, dostave i skladištenja.

Po Sanderovim riječima broj dijelova koji se za njihove avione izradjuju pomoću 3D printera svake se godine udvostručuje i pretpostavlja se da će ubrzo oko 10 posto dijelova potrebnih za izradu aviona biti proizvedeno na takav način.

Neki Maerskovi brodovi u svojoj standardnoj opremi već sad imaju 3D printer za izradu manjih rezervnih dijelova.

05. studeni 2024 17:47