Agencija za obalni linijski pomorski promet osnovana je 1. listopada 2006. godine na temelju Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu usvojenog u ožujku iste godine. Sjedište Agencije je u Splitu, a stvorena je s ciljem da bude glavno regulatorno tijelo RH o svim pitanjima linijskog putničkog prometa na Jadranu.
Njezin najznačajniji posao je raspisivanje javnih natječaja za dodjelu koncesija i sklapanje ugovora o prijevozu na svim državnim linijama u javnom obalnom pomorskom prometu. Kako bismo nešto više doznali o radu Agencije, popričali smo s ravnateljicom Paulom Vidović koja u Agenciji radi od njezina osnutka, već 14 godina.
Usput, spomenimo kako je ona praunuka slavnoga splitskog slikara Emanuela Vidovića (1870. – 1953.)
Vezana uz more
Malo je neobično da jedna žena bude na čelnom mjestu u branši u kojoj dominiraju muškarci. Kako ste to postigli?
– Od malih nogu sam bila vezana uz more, te vjerujem da me to usmjerilo pomorstvu. Nakon završenog pravnog fakulteta gdje sam diplomirala upravo na temi iz područja pomorskoga prava, od 1999. sam radila u Plovputu, zatim od 2006. u Agenciji da bi 2017. postala ravnateljica.
A to što volim more od djetinjstva, mogu zahvaliti ocu Igoru Vidoviću koji je bio dugogodišnji ravnatelj Hrvatskog registra brodova. Uvijek je isticao koliko je važna sigurnost brodova i plovidbe. Već kao djevojčicu znao me povesti sa sobom do splitskog škvera, u brodske makine, a kasnije i u Međunarodnu pomorsku organizaciju (IMO) u Londonu, pa su mi se brodovi uvukli pod kožu.
Osim toga, često smo s gliserom uživali obilazeći našu obalu i ti su se gušti zauvijek urezali u moje pamćenje. Stoga mi je sadašnja karijera u neku ruku logični nastavak ljubavi prema moru i brodovima.
Osnivanje Agencije je svakako bio važan korak u optimalnoj organizaciji obalnog prometa?
– Osnivanje Agencije svakako je bila novost u hrvatskom pomorstvu, osobito sa sjedištem u Splitu. Tijekom svih ovih godina pokazalo se da je ona itekako potrebna. Štoviše, ima ključnu funkciju u regulaciji obalnog linijskog prometa, a s godinama se njezina uloga i poslovi kontinuirano šire.
Uvodi se nova linija
Možemo li reći kako je agencija na usluzi svima nama, ali zapravo najviše otočanima i turistima?
– Otprilike je tako. Mi jesmo faktor regulacije prometa prema otocima i često smo na usluzi otočanima, osobito kada se termin plovidbe između kopna i otoka treba prilagoditi svakodnevnom životu. Primjerice, sprovodu ili utakmicama Hajduka.
Što se tiče turizma, to je itekako bitna stavka, jer se čak 70 posto godišnjih prihoda na obalnim linijama ostvari od svibnja do sredine listopada.
Poboljšanje povezivanja kopna i otoka vaš je primarni zadatak. Što možemo u tom smislu očekivati u budućnosti?
– Evo sasvim friških novosti – u nazočnosti članova stručnog povjerenstva i predstavnika brodara u ponedjeljak, 26. listopada u prostorijama Agencije otvorene su ponude prispjele na natječaj za odabir brodara koji će od 1. siječnja 2021. godine obavljati prijevoz na državnoj brzobrodskoj liniji 9808 Lastovo – Korčula – Dubrovnik i obratno, za razdoblje od 6 godina.
Za održavanje linije 9808 ponude su dali Krilo Shipping Company, Adriatic Fast Ferries i Kapetan Luka – Krilo čiji je vlasnik Ivan Tomić. Stručno povjerenstvo će ponude pregledati, ocijeniti i zapisnički konstatirati rezultate, a rok za donošenje odluke o odabiru je 30 dana od isteka roka za dostavu ponuda (26. listopada). Tako će Lastovo i Dubrovnik biti još bolje povezani.
Čime se još Agencija bavi?
– Naša djelatnost, među ostalim, obuhvaća uspostavu i upravljanje informatičkim sustavom javnog obalnog linijskog prometa, davanje suglasnosti, objedinjavanje i objavljivanje redova plovidbe na državnim linijama, davanje suglasnosti na redove plovidbe u međunarodnom linijskom pomorskom prometu, davanje suglasnosti za obavljanje javnog linijskog prijevoza bez obveze javne usluge. Agencija je određena i kao nacionalno tijelo odgovorno za zaštitu prava putnika kad putuju morem i unutarnjim vodama.
Poteškoće radi korone
Pojava koronavirusa vam je svakako zagorčala život?
– Nije bilo nimalo lako održavati linije u doba lockdowna kada je Stožer ukinuo sve brzobrodske i većinu brodskih linija. No učinili smo sve u našoj moći da promet funkcionira i da naši otoci ostanu dobro povezani unatoč izvanrednim okolnostima. Primjerice, od devet putovanja Split – Supetar, tada su se održavala samo tri.
Djelovali smo u skladu s okolnostima i stalno komunicirali s lokalnim samoupravama, načelnicima, gradonačelnicima, brodarima... To smo doba prebrodili i nadam se kako se više neće ponoviti lockdown.
Kako se određuju brodske linije, koliki je godišnji budžet Agencije i koliko brodara održava obalne brodske linije?
– Sve linije i učestalost propisuje Vlada RH Odlukom o državnim linijama. Naš je proračun za održavanje linija oko 320 milijuna kuna, od čega se 100 milijuna daje za povlašteni prijevoz otočana. Linije održava 14 brodara, od toga je Jadrolinija najveći, dok su ostali mali brodari.
Dakle, država brodarima godišnje daje 320 milijuna kuna?
– Upravo tako, jer država ulaže u razvoj prometne povezanosti.
Povlaštene karte
Kakva je situacija s povlaštenim brodskim kartama za otočane i njihovom zlouporabom?
– Imamo Sustav evidencije otočnih prava (SEOP), a otočani imaju svoje iskaznice. Zlouporaba, nažalost, ima, i ti ljudi ne razmišljaju da time ikoga oštećuju. Ministarstvo mora nadležno je za takve slučajeve pa prosljeđujemo podatke o mogućim zlouporabama na daljnje postupanje.
U slučaju utvrđene zlouporabe otočne iskaznice, korisniku će se ista rješenjem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture deaktivirati na razdoblje od 6 mjeseci, a u slučaju ponovljene zlouporabe i trajno oduzeti prava na povlašteni prijevoz. Upravo zbog tih zlouporaba smo od 26. kolovoza pokrenuli sustav kontrole nad korištenjem otočne iskaznice.
Preciznije rečeno, Agencija je u postojeći sustav, kojim se prati izdavanje i korištenje otočnih iskaznica za povlašteni prijevoz, uvela mehanizam koji će obavještavati o mogućim zlouporabama otočne iskaznice. Uočeni slučajevi zlouporabe se odnose na kupnju više karata istom otočnom iskaznicom koje se koriste na istom putovanju ili na različitim putovanjima istovremeno, korištenje više jednosmjernih povlaštenih putovanja bez povratka na otok/kopno i slično, odnosno povlaštene karte se kupuju i koriste za osobe ili vozila koje ne ostvaruju prava na povlašteni prijevoz...
Podsjećamo, otočna iskaznica za povlašteni prijevoz putnika izdaje se na ime i nije prenosiva. Povlasticu, odnosno povlaštenu putnu kartu izdanu otočnom iskaznicom za putovanje može koristiti isključivo i jedino korisnik otočne iskaznice.
Gubitak iskaznice
Što korisnik treba napraviti kada slučajno izgubi svoju iskaznicu?
– U slučajevima gubitka povlaštene putne karte, istu trebaju kod brodara stornirati, a u slučaju gubitka otočne iskaznice potrebno je obavijestiti Agenciju kako bi se ista deaktivirala te time spriječila moguća zlouporaba.
Hoće li biti nekih promjena u izdavanju povlaštenih iskaznica?
– Razvijamo sustav prema kojem će osobe s invaliditetom i djeca s poteškoćama u razvoju moći ishoditi jedinstvenu iskaznicu na temelju koje će ostvarivati besplatni prijevoz za sebe i pratnju, a ovisno o pravu, i za vozila. Ove iskaznice očekivano će se početi izdavati tijekom 2021. godine.
Bude li pritužbi na kašnjenje brodova?
– Nažalost, kašnjenja u lukama bude, najčešće zbog stvaranja gužvi u sezoni i velikog opterećenja, i lučkog područja i u pristupnim cestama luci. Naime, u nekim lukama radi malog kapaciteta luka, trajekti ne mogu na vrijeme ni iskrcati ni ukrcati toliko puno automobila u sezoni.
Jesu li istinite tvrdnje kako je Jadrolinija privilegirana, iako smo u EU i strani se brodari također mogu javiti za održavanje nekih linija?
– Naravno da se mogu javiti i stranci iz svih zemalja EU-a. Na natječaj su se javljali i talijanski brodari, ali njihove ponude na natječaju nisu bile prihvatljive, jer nisu udovoljavale traženim uvjetima iz natječaja.
Smatrate li da će u bližoj budućnosti po Jadranu ploviti i električni trajekti, kao što je to slučaj u skandinavskim zemljama?
– To nije isključeni scenarij za kraće relacije, ali problem nastaje kod prateće infrastrukture, odnosno punionica strujom na kopnu i otocima koje trebaju takvim trajektima. Do tada osobno više vjerujem u trajekte na hibridni pogon.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....