StoryEditorOCM

PULSE YACHT DESIGNPredstavljamo hrvatske dizajnere zaslužne za novu Bavariju: u rekordnom roku od 10 mjeseci za Nijemce su projektirali ljepoticu od 17 metara vrijednu pola milijuna eura

Piše Gordan Jelavić
24. veljače 2017. - 14:49
Hrvatski tim u Dusseldorfu s Maurizijom Cossutijem (u sredini) i Alessandrom Ganzom (gore desno)Nachbar Fotografie i Božidar Vukičević/Cropix

Jedan od najtraženijih brodova na posljednjem sajmu u Düsseldorfu bila je jedrilica Bavaria C57, sa 17 metara dužine najveća u povijesti toga njemačkog brodogradilišta. Uz poznatog dizajnera trupa Maurizija Cossuttija međunarodnoj javnosti je predstavljen i dizajnerski ured zadužen za strukturu, inženjering i interijer novoga prodajnog hita vrijednog pola milijuna eura.

Riječ je splitskom inženjeru brodogradnje Leu Ćurinu, dugogodišnjem zaposleniku AD brodova koji je s kolegicom dizajnericom interijera Majom Bućan i inženjerom strojarstva specijaliziranim za 3D modeliranje Krešimirom Prlićem osnovao tvrtku Pulse Yacht Design.

S bogatim iskustvom u stvaranju jedrilica Salona zaplovili su nemirnim poduzetničkim vodama i već na početku svoga puta došli pod svjetla reflektora svjetske nautičke javnosti. Krešimir živi i radi u Zagrebu, a mi smo posjetili ekipu u splitskom uredu i pitali ih kako je uopće došlo do suradnje s tako velikim škverom.

Počelo s kašnjenjem

- S Bavarijom sam već surađivao oko procesa vakuumske infuzije i na rješavanju nekih strukturnih problema na njihovim postojećim modelima tako da ovaj projekt nije došao slučajno. Prije dvije i pol godine otišao sam iz Salone s drugim planovima, htio sam raditi servis i neke manje projekte, ali nakon par mjeseci došao mi je Milan Mandić s idejom gradnje Mora 55 po Cossuttijevu projektu i tako smo u deset mjeseci iz ničega napravili tvornicu, projekt, kalupe, konstrukciju i prototip.

Kad su ljudi iz Bavarije bili kod nas prije godinu i pol dana vodili smo ih vidjeti pogon Mora i to je bilo presudno. Cijeli posao je trebao odraditi nizozemski Vripack koji projektira motorne Bavarije, ali su kasnili s rokovima, pa smo lani u Düsseldorfu mi upali u kombinaciju. Ugovor smo potpisali u ožujku tako da je od početka projekta do premijere prošlo samo deset mjeseci, naveo je Ćurin objašnjavajući kronologiju rada.

- Cossuttijev ured radi naval arhitecture i nama dostavlja plohe trupa i palube koje nisu do kraja dovršene. Mi tu preuzimamo i radimo kompletan 3D inženjering strukture trupa i palube sa svim kontrašampama, a u isto vrijeme se crtaju svi sustavi i interijer. Krešo uglavnom radi na tim plohama i strukturi i on je majstor za 3D računalne programe. Na novom modelu jedrilice koji radimo za Bavariju trup smo poslali u Njemačku na frezanje, a palubu šaljemo sutra.

image
Baratanje kontraštampama je zahtjevno

Kontraštampa trupa je dovršena 70 posto jer mora biti potpuno usklađena s interijerom i opremom njihovih dobavljača. Spojeni smo na Bavarijin server i u projektiranju koristimo dostupne specifikacije elemenata tako da na kraju isporučimo i kompletnu radioničku dokumentaciju sa svim nacrtima spajanja, kazuju nam Splićani Leo i Maja koji su u radu primijenili i neke potpuno nove tehnike.

Inovativna hvatišta pregrada

Naime, novi menadžeri Bavarije su došli iz autoindustrije i za motorne brodove su organizirali montažu sličnu proizvodnji na traci kako bi se sklopovima moglo prići s obje strane. Oni su na sličan način htjeli raditi i jedrilice kako bi ubrzali proces, no to nije bilo moguće:

- Mi smo im objasnili da je na jedrilici od 17 metara kontraštampa duga 13 metara i s interijerom i opremom teška 5-6 tona, i da ne možeš biti siguran je li svugdje kvalitetno zalijepljena i kako će preuzeti 25 tona opterećenja na peti jarbola. Mi smo im predložili drukčiji sistem rada s kompozitnim uzdužnjacima s bulkhead receiverima (hvatištima pregrada). Na kontraštampi trupa se laminiraju područja oko kolombe i onda se ubacuju uzdužnjaci s bužirima sa svim instalacijama struje i vode.

Po proračunu bulkhead receiveri, svaki težine po 150 kilograma imaju funkciju rebara i dovoljno su kruti da ukrute trup sami, a u njih se naknadno lijepe strukturne pregrade. Dosad su u Bavariji laminirali namještaj za trup kako bi preuzimao sile i služio kao učvršćenje. Zbog toga je kod natezanja sarči u jedrenju dolazilo do krivljenja trupa i nisu se mogla zatvoriti vrata od kabine ili bi curilo more na spojevima prozora.

Onda su oni stalno napadali proizvođače sike i prozora, ali oni nisu bili ništa krivi, objašnjava Ćurin, dodajući kako je ovo prvi put u svijetu da je takvo rješenje primijenjeno. Nažalost, Bavarija nije dopustila objavu izgleda konkstrukcije u novinama, no recimo samo da izgleda poput rastvorenih prstiju ruke raširenih u formi trupa.

image
Širina je impresivnih 5,25 metara

Neki proizvođači poput Salone koriste čelični kostur, neki klasična rebra, ali Nijemci to nisu htjeli jer ih strogi ekološki propisi tjeraju na minimalno korištenje ručne laminacije, pa se sve nastoji riješiti vakuumskom infuzijom i lijepljenjem. S novim rješenjem se namještaj fizički odvaja od trupa debelog 24 mm, vjerojatno najčvršćeg u povijesti brodogradilišta. U implementaciji novih ideja u prilično zatvoren proizvodni sustav značajno je pomogao Slovenac Luka Modrijan, nakon karijere u Elanu i Hanseu od srpnja produkt-menadžer Bavarije.

image
Kuhinja i prednja kabina se montiraju u bloku

Tvornička ograničenja

Njegov interes za stvaranjem što atraktivnijeg tržišnog proizvoda poklapa se s idejama dizajnerice interijera Maje Bućan, zaslužne za izražen osjećaj luksuza u ipak konfekcijskom plovilu.

image
Unutrašnjost odiše luksuzom

- Prvi zahtjevi su bili da se podigne razina komfora i prostranosti, da dizajn bude moderan, ali i da zadrži malo klasike. Kad sam donijela preliminarne rendere, menadžment je rekao da je sve super, no s vremenom smo počeli dobivati zahtjeve da se koriste samo ovakav okov ili ovakva vrata. Uz veliku muku sam se izborila za nekakve promjene i nove elemente. Nisam mislila da ćemo imati toliko ograničenja.

U tome se mora razgovarati s cijelim nizom ljudi i svima objasniti zašto je novo rješenje bolje od onoga što su ranije koristili. Zbog toga smo morali voditi računa da se svi ti novi komadi na palubi i u interijeru mogu koristiti i na budućim modelima. Ovo je brod više klase i zato ima puno više dodatnih opcija što komplicira proces opremanja i gradnje - navodi Bućan.

image
Kuhinja je bogato opremljena
image
Stropni prozori daju puno svjetla

Sve te promjene u Bavariji idu na ruku kupcima suočenima s puno širom paletom dodatnih opcija. Umjesto prijašnje dileme klima ili ne, sad su tri različite opcije klimatizacije s obzirom na broj obuhvaćenih prostorija i kapacitet uređaja. Sve to govori o novom smjeru brodogradilišta. Za razliku od nekadašnjih interijera sada se koristi visokokvalitetna vodootporna šperploča od drva okoume preuzeta s motornjaka novije generacije.

Debljina šperploče je 15 milimetara, na sve plohe ide furnir od 1 milimetra, a nevidljivi odrezani rubovi se premazuju lakom. Posebno fascinantan je podatak da se cijeli namještaj ugrađuje u tri bloka. Dizalica spušta cijelu pramčanu kabinu s ormarima i kuhinjom opremljenom svim uređajima koji se jednostavno spajaju sa spremnicima za vodu i cijevima provedenima u bužirima plastičnih uzdužnjaka.

image
Impresivna vlasnička kabina
image
Toalet bolji nego u mnogim kućama

Upravljanje potrošačima

- Na ovaj način nema laminiranja i ubrzao se proces montaže, a opet i dalje imamo kontrolu da je sve uredno spojeno i čvrsto. Inače, nakon što se jednom zalijepi kontraštampa više se ne može doći do tih dijelova broda i ne znaš što se događa. Na Bavariji je posebno i to što se svim potrošačima upravlja preko GPS plotera, umjesto s klasične glavne ploče. Taj sustav su razvili Naviop i Navico (B&G), a na ovom brodu se zove digital switching.

Svjetlima, pumpama, baterijama, spremnicima i ventilima upravlja se preko tableta, laptopa ili mobitela - govori nam Ćurin, zadovoljan s reakcijama Bavarijinih dilera iz cijelog svijeta koji prvi put u mnogo vremena nisu imali zamjerke na konačan proizvod.

Nakon sajma Bavaria je objavila podatak o rekordnoj prodaji 160 plovila svih veličina među kojima i desetak najvećih jedrilica čime je zasad napunjena knjiga narudžbi toga bavarskog škvera.

A kako izgleda knjiga narudžbi splitskih projektanata za kraj nam je rekao Leo Ćurin:

- Mi smo otvaranjem svoje firme preuzeli rizik. Kad smo krenuli nismo imali ništa, a nakon što se ovo dogodilo čulo se za nas i već su počeli drugi pitati za naše usluge. Imamo nekoliko mladih inženjera koji će polako preuzimati sve više posla jer nam sastanci i putovanja oduzimaju puno vremena. Kad bismo imali dva projekta istovremeno uzeli bismo još više ljudi. Sada radimo jednu od dogovorene dvije Bavarije i More 40. To je zasad dovoljno, zaključuje.

RADNO VRIJEME NON-STOP

Suočeni s debelim kašnjenjem projekta već u startu, projektanti su svakoga dana živjeli s pritiskom da brod mora biti gotov do Düsseldorfa, iako su mnogi bili uvjereni da neće uspjeti. Hvatanje nemogućih rokova je ponekad značilo i po 20 sati dnevno pred računalom, no motivacija za realiziranje najvažnijeg posla u karijeri je očito bila prejaka.

- Kad bismo izišli iz ureda u 11 ili ponoć pitali bismo se što nam je ovo trebalo. Imali smo zadane gantograme s rokovima i čim smo krenuli svakodnevno su nas zasipali pitanjima kad će biti gotovo. Na površinama je Krešo mjesec dana radio po 20 sati dnevno. Da tako nismo radili ne bismo stigli uhvatiti termine kod kooperanata za CNC izradu modela, kalupa...

To je bila glavna misija, stići u Düsseldorf. Do prije dva mjeseca su nam govorili da nećemo stići. Na kraju smo morali otići u Njemačku i nadzirati rad prototipa da bi se proizvodnja ubrzala. Nas troje i Ante Zulim smo planirali sve napraviti sami kao u Saloni, no na kraju smo radi ogromne količine dokumentacije koju je trebalo iscrtati uzeli nekoliko studenata, otkrili su nam Leo i Maja.

DOJMOVI IZ BAVARSKE

S proizvodnim pogonom od 70 tisuća kvadrata na parceli od 200 tisuća kvadrata i 600 zaposlenih Bavaria Yachtbau je najveća tvornica plovila za razonodu u Njemačkoj. S četiri proizvodne linije godišnje izađe 1200 različitih plovila vrijednih milijardu kuna. Dojmove sa svoga boravka prenio nam je industrijski inženjer Ante Zulim.

- Ja sam dva tjedna proveo tamo kako bih se upoznao s njihovom tehnologijom izrade dokumentacije. Da bi se na CNC-u dobio gotov proizvod i da radnik može raditi bez razmišljanja svaka crta se mora opisati.

Nijemci vole organizirati poslove tako da svaki radnik radi svoj posao i ne razmišlja o široj slici iako kad popričate malo s njima vidite da je riječ o ljudima koji puno znaju. Cijelu dokumentaciju smo morali raditi na njemačkom jeziku i pritom uzeti u obzir sva njihova ograničenja tako da nam je trebalo malo vremena za prilagodbu - rekao je Zulim.

25. studeni 2024 04:38