Nevrijeme, kvar na plovilu, malo nepažnje ili nepripremljenosti začas može stvoriti vrlo teške, pa i pogibeljne situacije na moru. No Hrvatska, srećom, ima dobar sigurnosni sustav pružanja pomoći ugroženima. Centar toga je Nacionalna središnjica – MRCC Rijeka, te sve podsredišnjice (lučke kapetanije) i njihove lučke ispostave. Zatim sve obalne radiopostaje (Rijeka radio, Split radio i Dubrovnik radio).
Oni održavaju pomorsku radijsku službu bdjenja na međunarodno utvrđenim frekvencijama i kanalima za pogibelj, hitnost i sigurnost. U službu traganja i spašavanja na moru pod nadležnošću Koordinacije uključena su 48 plovila Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, 38 plovila Ministarstva unutarnjih poslova, te zračne jedinice MUP-a i MORH-a. Po potrebi se uključuju tegljačke i ekološke jedinice, te plovila i zrakoplovi u privatnom vlasništvu.
Uloga Središnjice
Pozivi za pomoć na Jadranu slijevaju se u Središnjicu MRCC-a, oni ih razvrstavaju i hitno šalju odgovarajuću pomoć prema težini situacije. Pojednostavljeno rečeno, ako se radi o pogibiji i životno opasnim situacijama, u pomoć se odmah šalju moćna i dobro opremljena plovila lučkih kapetanija, policije i drugih službi koje oni angažiraju. Njihov je primarni cilj spasiti ljude...
Za ostalo se na teren šalju komercijalne službe koje se bave pružanjem pomoći na moru. Oni tegle plovila, pomažu pri odsukavanjima, kvarovima na motoru i svim ostalim problemima u kojima se nađu nautičari.
U Hrvatskoj djeluju dva sustava pružanja komercijalne pomoći na moru – Sea Help sa sjedištem u Puntu na otoku Krku i EmergenSea iz Zadra. Ove tvrtke djeluju nešto poput HAK-a na cestama. Njihove usluge mogu koristiti svi nautičari, ali članovi imaju prednost i beneficije. Učlanjuje se direktno ili preko osiguravajućih kuća, od kojih mnoge uz svoju uslugu osiguranja nude i članstvo u ovim tvrtkama za pomoć na moru.
Prema podacima koje smo uspjeli prikupiti u našim istraživanjima, u prošloj godini zabilježeno je gotovo tisuću poziva za pomoć na moru. Od toga je 430 težih išlo preko Središnjice za spašavanje. Ostale su nautičari, uglavnom članovi, direktno uputili tvrtkama Sea Help ili EmergenSea.
Djelovanje Sea Helpa
– U 2016. godini imali smo više od 700 intervencija. Osamdeset posto zbilo se u četiri ljetna mjeseca – ističe Drago Orlić, direktor Sea Helpa u Puntu, i dodaje: – Kvarovi zbog kojih se najčešće traži pomoć su zakuhavanje motora, puknuti remeni, prljavo gorivo... Posljednjih nekoliko godina na novijim plovilima česti su elektronički problemi...
U vrijeme krize osjetno je povećanje kvarova motora zbog preskakanja servisa. Sve naše klijente tegli se u marine ili servise, gdje se problem može ukloniti. U današnje vrijeme ubrzanog života gosti žele maksimalno iskoristiti svoj godišnji odmor, zato nam je cilj otegliti plovilo tamo gdje se problem može ukloniti u najkraćem mogućem roku – ističe Orlić i objašnjava:
– Brodovi su nam strateški raspoređeni diljem Jadrana: Pula, Punat, Mali Lošinj, Zadar, Tribunj, Šolta, Orebić. Prosječno vrijeme dolaska do klijenta nam je između 40 i 45 minuta. U Hrvatskoj radimo iz sedam baza. Broj osoblja varira s obzirom na doba godine, naravno, u ljetnim nas je mjesecima više. Sva su plovila naše vlasništvo, a naši zaposlenici bave se isključivo pružanjem pomoći na moru. Uz naše članarine usluge su besplatne.
Naša najvažnija usluga – tegljenje – uvijek je besplatna do prve marine, odnosno servisa. Nema nikakvih skrivenih troškova, svaka usluga navedena u pravilima može se u godinu dana koristiti do tri puta. U 12 godina poslovanja nismo imali situaciju zloupotrebe, jer mislim da ljudi shvaćaju da zloupotrebom benefita mogu nekoga drugog ugroziti.
Nastojimo uvijek pomoći i izaći na more, ali pazimo i na sigurnost naših ljudi, pa nam je ulaganje u kvalitetnu opremu iznimno važno. Prije dvadesetak dana svečano smo porinuli dva nova moćna interventna plovila od 10 metara. Svi naši brodovi pogonjeni su s dva motora upravo zbog sigurnosti, a što se tiče noćne navigacije, tu je radar.
Na novu generaciju plovila ugrađujemo i termokamere za noćnu navigaciju, te posebno odjeljujemo porivne strojeve, kako bi u potpunosti bili neovisni, odvojeni tankovi, odvojena struja itd. Često u koordinaciji s MRCC-om pomažemo ne samo kod tehničkih problema, nego i u akcijama pružanja pomoći ljudima – objašnjava Orlić.
Kako radi EmergenSea?
Drago Dešpalj, vlasnik EmergenSea iz Zadra, druge komercijalne tvrtke u Hrvatskoj koja se bavi pružanjem pomoći i spašavanja na moru, kaže da godišnje imaju više od 200 intervencija. Većinu, naravno, ljeti.
– Naša pomoć na moru je komercijalna, a po nalogu SAR službe možemo biti uključeni u traganje i spašavanje pod uvjetom da nas oni koordiniraju. Vrste naših intervencija čine širok spektar usluga koje se mogu podijeliti na dva dijela.
Dio koji nudimo svim vlasnicima brodova uz članarinu sadržava tegalj plovila, dopremu goriva ili rezervnih dijelova, oslobađanje konopa s propelera, pratnju plovila, laka nasukavanja, elektrostart motora. Sve ostale usluge koje nisu na gornjoj listi (ronjenje u svrhu odsukavanja, vađenje plovila sa dna, teška nasukavanja itd.) dogovaraju se posebno – ističe Dešpalj i dodaje:
– Pomoć stiže u Hrvatskoj iz 18 baza raspoređenih pretežno na otocima, i to na način da je svaka udaljena od prethodne oko 30 nautičkih milja. Plovila teglimo prema trenutnim uvjetima ili na najbliže sigurno sidrište ako je vrijeme loše, a najčešće u matičnu luku ili do najbližeg servisa. Od poziva do dolaska na lice mjesta najčešće prođe oko sat vremena. Sve ovisi o stanju na moru i opremi koju moramo ukrcati, ali praksa pokazuje da to nikad nije više od dva sata – navodi Drago Dešpalj.
Također napominje da su razlozi za traženje njihove pomoći obično vrlo ozbiljni i nastaju kad skiper iscrpi sve mogućnosti samopomoći. Najčešće su to kvar motora i lagano nasukavanje. U slučajevima kada je kvar teži, plovilo se tegli do prvoga servisa ili matične luke. Kod laganog nasukavanja, ako nema većih oštećenja, plovilo najčešće nakon operacije odsukavanja samostalno nastavi plovidbu...
Oluja svih oluja
Na kraju Dešpalj ističe da se intervencije obavljaju po svim vremenskim uvjetima, no EmergenSea zadržava pravo da ne isplove po olujnom vremenu ako ocijene da je sigurnost njihovih ljudi i plovila ekstremno ugrožena. Odmah dodaje da se to u 10 godina rada dogodilo samo jednom, i to prije pet godina kad je olujno nevrijeme pomelo sve što se kretalo morem.
– Uvjeti su bili takvi da se nije moglo isploviti čak ni niz vjetar, pa se moralo pričekati s početkom intervencije – zaključuje vlasnik EmergenSea.