StoryEditorOCM

​Zelena energijaTrajekti na struju povezat će i naše otoke: ‘U stanju smo izgraditi brod kapaciteta 60 automobila i 350 putnika. Bez prekida bi plovio 12 milja‘

Piše Miomir Štrbac
6. siječnja 2021. - 12:04

Nakon što su na Visovačkom jezeru podno Roškog slapa predstavljena dva nova katamarana na električni pogon izgrađena u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici za Javnu ustanovu Nacionalni park Krka, novinarsku ekipu Otvorenog mora najviše je u svemu ovome, uz tehnička svojstva novih brodova, zanimala potencijalna slana strana priče.

Točnije, mogućnost da se ista ili slična plovila izgrade za potrebe kraćih izletničkih tura po Jadranu, odnosno za pomorski prijevoz putnika i vozila između kopna i bliskih otoka, odnosno između susjednih mjesta na međusobno bliskim otocima. 

Spomenimo i da svaki katamaran može ukrcati 50 putnika plus dva člana posade i ploviti na baterije punih 8 sati. Cijena dvaju brodova, koji su dobili prikladna lokalna imena Visovac i Miljevci, iznosila je 5,8 milijuna kuna, a 60 posto toga iznosa osigurano je iz europskih fondova ​u okviru šireg projekta Nepoznata Krka čiji je cilj očuvanje ovog bisera prirode.

Detalje o tehničkim svojstvima novih katamarana strujni pogon koje je brodogradilište Dalmont prvi put izgradilo, doznali smo od Roberta Miletića, mladog voditelja tehničke službe toga škvera, koji je na tome projektu izravno i radio:

- Katamarani su dugi 14 i široki 4,7 metara, izgrađeni su od visoko kvalitetnog aluminija otpornog na more i teški 7,5 tona. Svaki ima dva suvremena elektromotora Danfoss bez četkica snage po 12,5 kilovata, te set od 8 litij-ionskih baterija Mastervolt od 24 volta ukupne snage 40 kW/h. S napunjenim baterijama katamaran može ploviti 8 sati putnom brzinom od 5 čvorova, dok je maksimalna 7,5 čvorova. No, kako svaki na krovu ima 26 solarnih panela ukupne snage 8 kilovata, vrijeme plovidbe može im se produljiti za još deset sati. To im omogućuje pametni regulator punjenja i nadzora koji uvijek prvo koristi struju iz solarnih panela, a iz baterija povlači samo onoliko struje koliko trenutno nedostaje. Zbog toga po sunčanom vremenu bez problema mogu ploviti i cijeli dan bez vanjskog punjenja baterija - niže nam podatke Robert.

image
Robert Miletić, voditelj tehničke službe brodogradilišta Dalmont

Dodaje kako se potpuno ispražnjene baterije na pristaništu kraj Roškog slapa napune za 6 sati na standardnoj električnoj mreži, iako bi se mogle napuniti i za samo dva sata kada bi u NP Krka postajao snažniji izvor napajanja.

Trajekti na struju

Na upit o brzini gradnje, navodi da im je od potpisa ugovora do isporuke trebalo 8 mjeseci, ali vrlo intenzivnog rada jer su prvi put gradili potpuno električne brodove.

Projekt je po njihovoj ideji izradio Navis Consult iz Rijeke, a veliki dio opreme brodova proizvele su hrvatske tvrtke. Sada kad su usvojili tehnologiju gradnje, spremni su za nove narudžbe, a saznajemo da interesa već ima. I to za prijevoz turista na kraćim morskim relacijama.

Robert nam je također otkrio kako je ovaj projekt za Dalmont ujedno bio i priprema za novu razvojnu fazu brodogradilišta, a to je gradnja trajekata na strujni pogon. U gradnji klasičnih trajekata i brodova imaju već veliko iskustvo i odlične referencije, pa im je električni zeleni pogon prirodan izazov.

- Temeljem stečenoga znanja o elektropogonu i dosadašnjih projekata, u stanju smo izgraditi trajekt na električni pogon dug 80 metara s kapacitetom 60 automobila i 350 putnika koji bi pokretale četiri propulzije od po 300 kilovata. Bio bi idealan za kraće jadranske relacije, poput linija Zadar - Preko, Prizna - Žigljen, Brestova - Porozina, Stinica - Mišnjak i slične. Mogao bi bez prekida ploviti 12 milja, a onda bi imao pauzu od pola sata za punjenje baterija. ​Naravno, trebalo bi za tu svrhu u jednom od pristaništa imati brze konektore i snažan izvor struje, no i to je tehnički već riješeno. U luci gdje se obavlja punjenje instalira se jaki set baterija koje se pune cijeli dan iz obnovljivih izvora, poput sunca, vjetra, plime i oseke... Kad trajekt treba napuniti svoje baterije, priključi se na te na kopnu i povuče iz njih potrebnu struju. Takav sustav Norvežani već koriste za svoje električne trajekte.

image
Brzi punjači u lukama preduvjet su linija na elektropogon

​Zelena plovidba

Vlasnik i direktor Dalmonta Ivan Ivić potvrdio nam je da spomenuti scenarij ima dobre izglede za realizaciju, i to u relativno bliskom roku.

- S Jadrolinijom i Rapskom plovidbom već smo imali neke kontakte i oni su jako zainteresirani za takav model transporta do otoka, osobito za kraće relacije. To više što ga svojom razvojnom strategijom i fondovima snažno potiče i Europska unija, pa bi se i za gradnju zelenih trajekata i za potrebne prilagodbe energetske infrastrukture u lukama moglo povući čak do 80 posto europskih sredstava. Pojedine lučke uprave već su povlačile određena sredstva EU-a za ekološke projekte na svome području, bilo za zaštitu okoliša, eko-plovila unutar područja luke i slično, pa imaju na tom planu iskustva. Stoga sam uvjeren da ćemo u tom pravcu svi krenuti i da je to budućnost. Naravno, s gradnjom potrebne infrastrukture za brzo punjenje električni trajekti postupno će moći ploviti na sve dužim linijama. Za one najduže bi se pak mogli graditi trajekti s hibridnim pogonom, što također više nije nikakav problem u tehnološkom smislu - zaključio je vlasnik Dalmonta.

Na upit kada bi prvi trajekt na električni pogon mogao zaploviti na nekoj jadranskoj liniji i time najaviti početak zelenog doba u pomorskom transportu, kazao nam je kako osobno drži da bi to moglo biti za tri godine.

TEHNIČKI PODACI


Dužina preko svega: 14 m
Širina: 4,7 m
Gaz: 0,8 m
Putna brzina: 5 čv
Maksimalna brzina: 7,5 čv
Motori: 2 x Danfoss 12,5 kW
Baterije: 8 x Mastervolt MLI
Solarni paneli: 26 x Solvis
Projektant: Navis Consult
Klasifikacijsko društvo: CRS Inland

Sopta: Za tri godine imat ćemo prvi hibridni trajekt


Predsjednika Uprave Jadrolinije Davida Soptu upitali smo kakvi su planovi te tvrtke kada je riječ o prelasku flote na elektropogon:

- Jadrolinija u svome poslovanju uvijek nastoji gledati prema budućnosti, a budućnost brodarstva, ali i brojnih drugih sektora svakako će se morati okretati prema obnovljivim izvorima energije i ekološkim rješenjima. Jadrolinija ima u planu obnovu flote novogradnjama, te bi jedna novogradnja svakako bila hibrid. Infrastrukturne mogućnosti luke pristajanja bit će odlučujući faktor kada govorimo o linijama na koje bi se takvi trajekti uvodili. Ekološki najprihvatljiviji trajekt na svijetu prvi put je zaplovio norveškim fjordovima 2015. godine, a i primjer domaćega brodogradilišta Dalmont s proizvodnjom katamarana na struju svakako je vrijedan iskorak. Nadamo se da bi jedan trajekt na hibridni pogon u Jadrolinijinoj floti mogli imati već u sljedeće tri godine. Uvođenje trajekata na hibridni pogon u flotu bio bi velik korak za transformiranje Jadrolinije u zelenu kompaniju, proces koji je već započeo nadogradnjom postojećih brodova u floti i neprestanim ulaganjem u očuvanje okoliša. Takav bi postupak ojačao naš status na međunarodnom tržištu linijskoga prijevoza, te bi pridonio cjelokupnom razvoju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.

22. prosinac 2024 04:08