Nedavno stupanje na snagu novog Pravilnika o čamcima, brodicama i jahtama izazvalo je brojne reakcije u javnosti, ponajprije zbog većeg obuhvata brodica za osobne potrebe obvezom redovnih tehničkih pregleda, iako rečeni Pravilnik donosi još dosta drugih novina.
Stoga smo za razgovor o sadržaju Pravilniku zamolili Zlatka Koštu, načelnika Sektora za inspekcijske poslove i tehničke standarde u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koji je najupućeniji u tu problematiku.
Odmah na početku razgovora gospodin Košta upozorio je da su u medijskim napisima o Pravilniku, osobito u dijelu što propisuje obvezu tehničkog pregleda za brodice, izneseni neki netočni podaci i tvrdnje, pa smo s tom temom i započeli razgovor.
Nove brodice bez pregleda
Čulo se dosta primjedbi na uvođenje obveznih tehničkih pregleda za rekreativne brodice. Ljudi govore da im se time nepotrebno nameće novi trošak i da takva praksa nije česta u zemljama EU-a?
- Točno je da ne postoje jedinstveni kriteriji tehničkih pregleda brodica na razini Europske unije, ali je netočno da se brodice za osobne potrebe, odnosno rekreacijska plovila, u zemljama EU-a ne pregledavaju. Tako se, primjerice, u Španjolskoj rekreacijska plovila dužine 6 do 24 metra pregledavaju svakih 5 godina.
U Francuskoj se prvi pregled svih rekreacijskih plovila dužine od 2,5 do 24 metra obavlja tri godine nakon upisa nove brodice, sljedeći pregled je nakon 36 mjeseci, a nakon toga svakih pet godina.
U Italiji se prvi pregled rekreacijskog plovila obavlja između osme i desete godišnjice njegove starosti, ovisno o projektnoj kategoriji, a potom svake pete godine. U Portugalu i Sloveniji pregledi svih rekreacijskih plovila obavljaju se svakih pet godina...
Također nije točno da se uvodi generalna obveza redovnih tehničkih pregleda za sve rekreacijske brodice. U prvim medijskim prezentacijama novog Pravilnika o brodicama, čamcima i jahtama dosta njegovih važnih odredbi i pojašnjenja bilo je preskočeno, pa su se izvodili krivi zaključci.
Što su točne informacije, koje su glavne promjene u novom Pravilniku kada je riječ o tehničkom pregledu brodica?
- Kao prvo, više se ne obavljaju osnovni pregledi novih brodica bez obzira na njihovu namjenu, pri čemu se pod novom smatra brodica koja do sada nije bila upisana u niti jedan upisnik niti stavljena u uporabu i koja pri podnošenju zahtjeva za upis nije starija od dvije godine. Uzevši u obzir prosječan broj od 5000 zahtjeva za prvi upis brodica na godišnjoj razini, od kojih se njih oko 2500 odnosi na upis novih brodica, proizlazi da se smanjuje broj osnovnih pregleda.
I nadalje se obavljaju redovni pregledi svih brodica za gospodarsku i javnu namjenu, s tim da se period obavljanja redovnih pregleda brodica za prijevoz putnika izjednačava s periodom pregleda ostalih brodica za gospodarsku i javnu namjenu, dakle svake dvije godine. Navedeno podrazumijeva smanjenje broja redovnih pregleda na godišnjoj razini.
Pet dodatnih uvjeta
A što je s brodicama za osobne potrebe?
- Do sada su obvezi tehničkog pregleda podlijegale takve brodice dužine veće od sedam metara i snage porivnih uređaja veće od 15 kW. Novi Pravilnik propisuje, pak, obvezu redovnog pregleda svakih pet godina brodica za osobne potrebe dužine do sedam metara i snage motora veće od 15 kW, odnosno dužih od sedam metara i snage motora manje od 15 kW, no isključivo ako ispunjavaju barem jedan od sljedećih uvjeta: imaju sanitarni čvor; kuhinju s ugrađenim plinskim trošilom; predviđene su za višednevni boravak na moru; opremljene su ugrađenim porivnim strojem; imaju ugrađeni spremnik benzinskog goriva.
Pritom se pod pojmom višednevni boravak na moru podrazumijeva da brodica ima kabinu za spavanje, sanitarni čvor i kuhinju, dok se pod pojmom ugrađeni porivni stroj smatra motor ugrađen ispod razine palube. Slijedom navedenog, netočno je da će tehničkom pregledu podlijegati sve brodice za osobne potrebe, kao što je prezentirano kroz medije.
Spomenuo bih i da će se pregled brodica za osobne potrebe obavljati u vodi, a samo iznimno, ako se tim pregledom utvrdi izrazito loše stanje, i na suhom.
Što je bio glavni razlog za promjenu obuhvata brodica tehničkim pregledom?
- Glavni razlog bila je nelogičnost stare odredbe. Ona je propisivala obvezu pregleda brodica za osobne potrebe dužih od sedam metara i snage porivnog uređaja veće od 15 kW, pa je tako otvorena brodica duga 7,1 metar s ugrađenim dizelskim motorom snage 16 kW imala obvezu obavljanja redovnog pregleda, dok gliser od 6,9 metara s ugrađenim sanitarnim čvorom, kuhinjom, kabinom i benzinskim motorom snage 200 kW nije imao takvu obvezu.
Uz to, nove su odredbe i posljedica sve učestalijih zahtjeva javnosti da se poduzmu mjere za sprječavanje onečišćenja mora fekalijama, odnosno smanjenje broja pomorskih nesreća. To se prije svega odnosi na eksplozije i požare na brodicama zbog neispravne opreme i izostanka održavanja. Stoga su u kriterije novog Pravilnika koji definiraju obvezu tehničkog pregleda brodica uneseni specifični zahtjevi vezani uz zaštitu od onečišćenja i zaštitu od požara, odnosno sustave koji moraju biti ugrađeni na brodice.
Brojke su manje
Nakon prvih napisa, iz vašeg Ministarstva demantirano je da će novi Pravilnik na tehnički poslati 97.000 rekreativnih brodica?
- Da, to je bila posve pogrešna računica. U ovom trenutku u Hrvatskoj je registrirano 109.000 brodica za osobne potrebe, koje možemo podijeliti u tri kategorije. Njih 61.810 ili 57 posto duge su manje od sedam metara, a motor im je slabiji od 15 kW, pa i dalje neće morati obavljati tehničke preglede. Oko 18 posto brodica ili njih 20.223 duže su od sedam metara i imaju motore jače od 15 kW, pa su bile u obvezi redovitih pregleda i po dosadašnjem Pravilniku.
No, određeni broj njih više neće imati tu obvezu ako ne ulaze u spomenute kriterije. U trećoj je kategoriji 26.967 brodica, njih 25 posto, dužine do sedam metara i snage motora veće od 15 kW, odnosno dužih od sedam metara i snage motora manje od 15 kW. Jedino će one po odredbama novog Pravilnika biti u obvezi obavljanja redovnog pregleda, i to samo ako podliježu pobrojanim kriterijima za pregled.
Pritom bih napomenuo da mnoge od tih brodica, poput tradicionalnih drvenih pasara, gajeta, batana, leuta..., potom stakloplastičnih brodica koje su se nekada u velikim serijama gradile u Veloj Luci, Splitu, Labinu i drugdje, te veliki broj gumenih plovila s izvanbrodskim motorima, neće imati obvezu obavljanja tehničkih pregleda.
Iz svega rečenog proizlazi da će se dijelom smanjiti broj brodica koje su do sada morale obavljati tehnički pregled, a u trećoj kategoriji za 16.000 povećati broj brodica koje će podlijegati toj obvezi. Dakle, višestruko manje od brojke spominjane u medijima.
Tko će provoditi tehničke preglede i što će se sve gledati?
- Kao i do sada, tehničke preglede brodica obavljat će ovlaštene osobe lučkih kapetanija i ispostava, s tim da će u prijelaznom razdoblju do 31. 12. 2021. godine preglede brodica dužine između 12 i 15 metara obavljati Hrvatski registar brodova.
U odnosu na dosadašnje tehničke preglede koji su se uglavnom bazirali na pregled opreme ugrađene na brodice, novi Pravilnik podrazumijeva i preglede trupa i opreme trupa, sustava kaljuže, sustava i opreme za gašenje požara, radio-opreme, sredstava za spašavanje, sredstava za signalizaciju i pomagala za navigaciju, opreme za sprečavanje onečišćenja, sustava detekcije plinova. Pritom će se oprema i sustavi, ako je to primjenjivo, pregledavati i u radu.
Jednako kao i do sada, pregledi brodica za gospodarsku namjenu obavljat će se na suhom i u vodi, s tim da će svaki drugi pregled biti na suhom. Međutim, novost u Pravilniku je da će svaki pregled brodica za gospodarsku namjenu starijih od 20 godina biti na suhom.
Rokovi za prijavu tehničkog
Koji su granični datumi prijave na tehnički pregled, određeni za pojedine kategorije brodica?
- Vlasnici brodica namijenjenih za osobne potrebe, čija je dužina trupa veća od sedam metara ili snage ugrađenog porivnog uređaja veće od 15 kW, koje podliježu redovnim pregledima, dužni su podnijeti zahtjev za obavljanje redovnog pregleda po kriteriju starosti plovila.
Rok za brodice koje nisu starije od pet godina je najkasnije do 31. prosinca 2025. godine, za brodice starosti između 5 i 10 godina do 31. prosinca 2023. godine, a za brodice starije od 10 godina do 31. prosinca 2021. godine.
Dakle, vlasnicima je dano prijelazno razdoblje da usklade svoje brodice sa zahtjevima Pravilnika, pa je netočan podatak objavljen u nekim medijima da svi vlasnici rekreacijskih plovila moraju prijaviti brodice za pregled do 1. lipnja ove godine.
Imaju li lučke kapetanije dovoljno ljudskih kapaciteta za obavljanje tehničkih pregleda?
- Ukidanjem i drukčijom organizacijom pregleda za neke kategorije brodica, prosječan godišnji broj pregleda što ih obavljaju kapetanije trebao bi ostati na istoj godišnjoj razini ili se neznatno smanjiti zbog novih odredbi koje se odnose na brodice za osobne potrebe. To znači da sadašnji kadrovski kapaciteti lučkih kapetanija zadovoljavaju potrebe.
Koliko će koštati tehnički pregled?
- Naknade za obavljanje tehničkih pregleda ostaju iste kao ranijih godina. Primjerice, za brodicu dužine veće od sedam metara s porivnim uređajem snage do 15 kW naknada iznosi 200 kuna, za brodicu dugu do sedam metara s porivnim uređajem snage veće od 15 kW ona je 300 kuna, a za brodice duže od sedam metara i s porivnim uređajem snage veće od 7 kW iznos naknade je 400 kuna.
Stop ispuštanju fekalija
Novi Pravilnik sadrži i obvezu ugradnje crnoga tanka u sve brodice koje imaju WC do kraja 2021., te priključka za njegovo pražnjenje na kopnu. Znači, tank se neće smjeti prazniti ni na otvorenom moru ?
- Tako je, no to nije novost. Naime, obveza ugradnje tanka fekalija za sve nove brodice opremljene sanitarnim čvorom propisana je europskom normom koja se u Hrvatskoj primjenjuje od 2006. godine. Novi Pravilnik samo proširuje tu obvezu na postojeće brodice i određuje prijelazno razdoblje za ugradnju tanka do 31. prosinca 2021. godine.
Treba reći i da je zabrana ispuštanja u more i na morsku obalu krutog i tekućeg otpada, zauljenih voda, fekalija i svih drugih tvari koje onečišćuju more, zrak ili obalu propisana i izmjenama Pomorskog zakonika iz 2013.
Kako se misle osigurati prihvatni kapaciteti u marinama i lučicama za taj golemi posao kad ih većina nema sustave za prikupljanje i obradu crnih voda?
- O tome je u nedavnom priopćenju za javnost već govorio državni tajnik u Ministarstvu mora Josip Bilaver. Mi smo, naime, potpuno svjesni činjenice da se problem ispuštanja fekalija i otpadnih voda s plovila ne može promatrati jednostrano, odnosno da se pitanje nadziranja onečišćenja mora i morskog okoliša ne može riješiti samo promjenama koje se tiču konstrukcije plovila.
Stoga Ministarstvo istodobno provodi niz organizacijskih i logističkih mjera vezanih za opremanje marina, luka i lučica koje bi trebale prihvatiti fekalne i sanitarne vode s plovila.
Kupnja rabljenih brodova
Pravilnik je izmijenio i pravila uvoza rabljenih brodica koje se masovno kupuju u zemljama EU-a. Čitatelji nam se žale da im u kapetanijama odbijaju registrirati uvezeni brod stariji od 2000. godine, tvrdeći da to više nije moguće?
- Nije baš tako. Pravilnikom o upisniku brodova, ispravama te najvišoj dopuštenoj starosti i tehničkim uvjetima za upis brodova u upisnik brodova, doista je propisana odredba prema kojoj se smiju upisati rekreacijska plovila stavljena na tržište ili u uporabu prije 16. lipnja 2000. godine, a koja posjeduju CE oznaku. To je pravilo uvedeno prema Direktivi 94/25/EZ Europske unije.
Budući da je jedina pretpostavka sukladnosti CE oznaka, slijedi da se za rekreacijska plovila koja nisu označena CE oznakom smatra da nisu sukladna s potrebnim tehničkim zahtjevima, odnosno podobna za upis. No, ako je riječ o rekreacijskim plovilima do 24 metra izgrađenim ili stavljenim u promet na području Europske unije prije 2000. godine, a nemaju CE oznaku, dozvoljava se postupak potvrđivanja njihove usklađenosti sa zahtjevima Pravilnika od strane Hrvatskog registra brodova, što je onda osnova za upis u upisnik brodova. Dakle, postoji put.
Što je još novo u pravilniku, a dosad nije bilo primijećeno?
- Promjena je još dosta. Primjerice, uvedena je obveza ugradnje detektora ugljikova monoksida za sve brodice i jahte za gospodarske namjene koje imaju potpalubne kabinske prostore za boravak putnika i posade, ugrađene benzinske motore, te potpalubni smještaj kuhinje s plinskom instalacijom.
Pritom, detektori moraju biti ugrađeni u kabinama za spavanje i kuhinjama sa sudoperom. Utvrđena je i obveza ugradnje detektora ukapljenog plina na svim brodicama i jahtama koje su opremljene kuhinjom s ugrađenim plinskim trošilom. Propisano je obvezno nošenja prsluka za spašavanje za sve osobe za vrijeme plovidbe, osim ako se nalaze u zatvorenim prostorima, na brodicama čija maksimalna brzina prelazi 20 čvorova, uključujući vodene skutere.
Nova je i obveza ugradnje radar reflektora na sve brodice, bez obzira na namjenu, čija je maksimalna brzina veća od 20 čv, osim za one koje plove u području plovidbe IV. U svakom slučaju, preporučio bih da svi oni na koje se odnosi pažljivo prouče novi Pravilnik.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....