StoryEditor

naj-ješkaMajstor lova na velikog crva otkriva sve njegove tajne: kako ga pronaći, koji mamac i kakvu trapulu koristiti, kako ga izvući iz rupe...

Piše Šime Duvančić
3. veljače 2021. - 12:51
Naj-ješka je spremna za ribolovKristijan Gligora

Nakon teksta o velikom morskom crvu objavljenog u prosinačkom broju, javila nam se nekolicina ribolovaca s upitima o prepoznavanju njegova stanište i načinu lova. Da bi im odgovorili, obratili smo se za pomoć Željanu Gligori iz mjesta Mandre kraj Šimuna na Pagu, jednom od naših najpoznatijih lovaca na velikog crva.

– Naučiti loviti crva pomoću tiskovine isto je kao i balet slušajući radio! No, tako stečeno teoretsko znanje znatno olakšava učenje u praksi. Najbolje je priuštiti si barem jedan dan u moru s nekim tko zna znanje – kaže ovaj 45-godišnji svestrani sportski ribolovac i glazbenik, zaposlen kao mornar u ACI marini u Šimunima.

– I ja sam u jedan dan 1998. godine od meštra Ive Gligore naučio osnove lova crva.

Dva otvora

– Što je najvažnije za uspješan lov crva?

– Najvažnije je pronaći ga. I prije nego se uđe u more može se znati gdje ga se isplati tražiti, jer on ne obitava uz posve kamenitu ili pjeskovitu obalu, nego ispod plitke položene i mješovite obale u mekanom dnu kanala i procijepa. Nema ga ni na području s velikim dotokom slatke vode ni na posve pustom, neobraslom dnu.

On živi u okomitom, krivudavom kanalu koji buši u šljunkovitom, koraljnom, blatnom i vrlo rijetko pjeskovitom dnu, od plićaka pa do dubina koje mogu dosegnuti samo najbolji ronioci. Zbog prelova je gotovo istrijebljen iz plićaka, pa ga se isplati loviti samo ronjenjem. Ja najradije lovim na dubinama od 2 do 8 metara.

Iako sam sposoban, dublje ne idem jer ne želim postati žrtva neodgovornih nautičara koji prilaze preblizu obali. Zbog njih, ali i opće sigurnosti, kad god mogu kao logističare u lov vodim i zaručnicu Branku i sina Kristijana, koji je ovog ljeta navršio 14 godina, pa sam i njega naučio loviti.

– Kako prepoznati stanište crva?

– Stanište crva ima dva otvora, često su međusobno vrlo blizu. Iz jednoga, širokog 2 do 3 cm lovi, dok mu drugi služi za cirkuliranje mora i izbacivanje iskopanog tla i izmeta u obliku niza sitnih kobasica. Na nestabilnom dnu, da bi spriječio urušavanje, unutrašnjost otvora iz kojeg lovi i okoliš neposredno oko njega crv oblaže sluzi, pa izgledaju kao da su betonirani. To je uočljivo i omogućava lakše otkrivanje staništa crva. U stabilnom terenu nema sluzi pa je otvor gotovo neprimjetan.

image
Tipičan izgled otvora staništa crva

No, na sreću lovaca, crv nastoji što više skriti otvor iz kojeg vreba. Kad god može otvor rupe gradi pokraj ili čak ispod kakvog kamena, koji često sam donese na pogodno mjesto, jer je sposoban prenositi kamenje veličine ljudske šake. Zato pri lovu treba okretati kamenje na dnu. Osim toga, crv nastoji i kamuflirati stanište.

Osim što oko njega ostavlja oklope i ostale neprobavljive dijelove plijena, crv oko otvora slaže komadića svega i svačega, čime zapravo odaje položaj otvora. Čime i kako će ga kamuflirati ovisi o vrsti tla i dobu godine. U hladnijim mjesecima rupa je manje kamuflirana nego u toplijem dijelu godine – oko nje su samo hrpice malih komadića svega i svačega. U to vrijeme tijekom dana, kad ne lovi, najčešće i potpuno zatvara otvor kamenčićima, ostacima školjki, rakova, puževa, smeća...

Crv nikada ne obitava na pustome dnu, pa zbog bujanja vegetacije, tijekom toplijeg dijela godine, nema potrebu kamuflirati niti zatvarati otvor. Tada u raslinju i između kamenja gradi paučinasti tunel, tuljak od sluzi i vlati trave te ostalog materijala iz okoliša, što dodatno olakšava pronalaženje njegova staništa razgrtanjem raslinja i kamenja. Zato je pronalaženje crva lakše ljeti nego zimi.

Usmrđena srdela

– Što uraditi kad se na dnu otkrije potencijalno stanište crva?

– Crv će se iznimno rijetko vidjeti u rupi, jer se povlači u sigurnost kad god osjeti neuobičajene vibracije, na koje je vrlo osjetljiv. Može se pokušati izmamiti primamom od riblje salamure, ali je rijetko kad toliko gladan da to i učini. Druga mogućnost je staviti trapulu na rupu bez saznanja je li crv u njoj ili ne, te nastaviti potragu za drugom rupom. Ponekad se crv ulovi odmah, najčešće nakon 5 do 15 minuta.

Zato postavljenu trapulu treba svako malo obilaziti kako se račićima i ribicama ne bi ​dalo vremena da ga napadnu i oštete. Trapulu treba postaviti pažljivo da se rupa ne bi urušila. Da se ubrza izlazak crva, postavljena trapula se može zaliti ribljom salamurom pomoću plastične bočice s rupicom na čepu. Primamljivati se može i ostacima riba stavljenim u mrežastu vreću postavljenu pokraj trapule.

image
Trapulu je važno precizno postaviti

– Što postaviti kao mamac u trapulu?

– Ješka ne mora biti smrdljiva do granice odbojnosti, kao prije kad se crva moralo izmamiti daleko od rupe, da bi ga se ulovilo preklopnim ostima hodanjem po plićaku ili iz barke. Umjesto usmrđene srdele ili osušene ljudske fekalije umotane u gazu, može se koristiti i svježi priljepak, volak ili koji drugi lako dostupni morski organizam. Mamac treba biti dovoljno žilav da ga ne moramo obnavljati nakon svakog zagriza crva.

Najbolje je ješku spakirati u komad rijetke tkanine koja ga štiti od lakog kidanja, a propušta miris. Najlon čarapa je dobra, ali je gaza bolje rješenje. U komadić tkanine se ubaci mamac, sve dobro stisne i oblikuje u kuglicu. Smotuljak se zaveže komadom najlona čiji krajevi služe za vezanje napunjenog smotuljka za trapulu. Veličina takve kuglice treba biti nešto manja od otvora trapule. Ja ješkam bilo koju slanu ribu, a u posudi s njom držim i trapule i tkanine, kako bi i one poprimile miris ješke.

Motovilo najbolji izvlakač

– Kako ulovljenog crva izvući iz rupe?

– To je delikatan i dugotrajan posao jer se crv snažno odupire širenjem tijela unutar rupe, pa će puknuti poteže li se snažno. Najbolje i najlakše ga je izvlačiti stalnim i ravnomjernim potezanjem pomoću plovka. Meni se kao plovak najbolje pokazalo okruglo ili plosnato motovilo od samolovke, ali poslužiti može i plastična boce od litre ili više. No, za sigurno izvlačenje većine crva u boci treba biti samo oko pola do 0,7 litara zraka. Previše zraka, a time i uzgona, moglo bi prekinuti crva, a premalo ga ne bi izvlačilo. Zato je dobro količinu zraka prilagođavati veličini crva, a za to je potrebno i malo iskustva.

Nakon što se zakači za trapulu, najbolje pedalj dugom uzicom s kukom na kraju, plovak će stalnom silom potezati trapulu i crva, koji će se sve više umarati, malo po malo popuštati, povremeno potegnuti, pa opet popustiti i sve brže izlaziti iz rupe. Tijekom izvlačenja crva će najvjerojatnije napadati i grickati knez, slingurice i ostale ribice.

image
Najprikladnije je motovilo

Crvolovac to mora spriječiti, jer i jedan ugriz ribice može uzrokovati pucanje crva. I neoštećeni crv ponekad pukne, najčešće mekši repni dio pri kraju izvlačenja pomoću boce. Naime, što je bliže površini, na bocu djeluje manji tlak vodenog stupa, pa se ona širi i povećava plovnost, odnosno silu potezanja.

To se sprječava tako da se u bocu pusti još malo vode i smanji joj se plovnost, sila potezanja. Ako unatoč svemu crv pukne, preostali repni dio valja šakom stisnuti neposredno iznad otvora i laganim potezanjem pokušati izvući. Izlaženje se može ubrzati mužnjom crva: šakom ga naizmjenično jače pa slabije stiskati neposredno iznad rupe na što on reagira širenjem i skupljanjem tijela, te će ubrzanije izlaziti iz rupe.

Usisavanje bocom

Mužnja je i najbolji način za izvlačenje crva u plitkom moru, gdje ih je, nažalost, sve manje zbog prelova. Izvlačenje crva prosječno traje 10 minuta – govori Željan Gligora, pokazujući trapule koje sam izrađuje.

– Plijen treba čim prije osloboditi stiska trapule. Pritom treba biti vrlo oprezan, jer se često događa da crv pukne tijekom te operacije koju je najbolje obaviti tako da se jednom rukom crv uzme što bliže glavi pa kažiprstom druge potisne klapna trapule da oslobodi crva. Ne treba se bojati njegova ugriza, jer on nema dovoljno vremena za napad. Oslobađanje, ali i stavljanje crva u spremište, najbolje je obaviti pod vodom.

Kao spremište je najbolje koristiti plastičnu kanticu ili bocu velikog otvora. No gotovo je nemoguće pod morem staviti nemirnoga crva u bocu, pa je najbolje istisnuti vodu iz boce, te je otvorom naniže uroniti što bliže repu crva koji se drži neposredno pod površinom. Nakon što se oslobodi stiska, boca će se raširiti i usisati crva.

Trapula


Trapula je zamka cjevastog oblika, okruglog ili pravokutnog presjeka. S jedne strane ima kosi otvor koji se postavlja na izlaznu rupu staništa crva. Da bi bi bila stabilna, zamka ima pokretnu nogu od žice. Oba otvora imaju zatvarače, klapne. Klapna kosog otvora služi za pritiskanje crva koji uđe u zamku, a zatvarač na suprotnoj strani za držanje mamca. Klapne imaju opruge i međusobno su povezane polugom. Kad uđe u zamku i uzme mamac, crv oslobađa klapnu s mamcem, pa nju poteže opruga, a ona polugu koja oslobađa klapnu za pritiskanje crva.

Na našem tržištu više je trapula ovoga principa rada, ali različitih oblika i izvedbi. Pri odabiru trapule treba voditi računa o preciznosti izrade, odnosno da se može aktivirati blagim dodirom. Ne treba uzimati trapulu čija je klapna za pritiskanje crva nazubljena, jer ga takva ranjava. Treba izbjegavati i zamke s metalnim oprugama – najbolje rješenje su gumice čijim se brojem može regulirati snaga pritiskanja na crva, te brzina zatvaranja klapne. Bržem zatvaranju klapne, pa time i smanjenju mogućnosti bijega crva, doprinijet će i rešetkasta klapna jer će otpor vodi biti manji.

Zakon


U sportsko-rekreativnom ribolovu nije ograničen broj nego težina crva ulovljenih tijekom jednog dana, i to na 5 kilograma plus jedan trofejni primjerak. Također, ograničen je broj zamki kojima se istovremeno smije loviti, na najviše dvije.

image
Izvlačenje crva traje oko 10 minuta
26. ožujak 2021 16:02