Djelatnici Aquariuma Pula proveli su terenski rad na Mljetu, u suradnji s kolegom dr.sc. Nevenom Ivešom sa Sveučilišta u Puli, te su se usredotočili na ulov papigača (Sparisoma cretense) za njihov mediteranski postav.
- Razlog tome je izrazito uspješna prilagodba papigača zadnjeg desetljeća zbog porasta temperature mora, ali i zbog bogatstva crvenih vapnenastih algi kojima se ponajviše hrane. Kako smo doznali od domaćina, nerijetko predstavljaju jedini ulov lokalnih ribara - kazali su.
Papigače žive u zajednicama koje čine jedan mužjak i više ženki. U slučaju da mužjak ugine, jedna od dominantnih ženki mijenja spol i postaje alfa mužjak. Ženke su crvenkasto-narančaste s tamnim rubovima, dok su mužjaci sivoplavi i veći. Tijekom lova primijetili su da se prilagođavaju boji okoliša zbog čega ih je teško uočiti. Zanimljivo je da neke vrste papigača noću izlučuju sluz kojom se omotaju (tzv. kukuljica) kako bi se zaštitile od predatora i parazita.
Ime su dobile po ustima nalik kljunu kojim stružu koralje i stijene na kojima rastu alge, a nejestive dijelove izbacuju kao pijesak. Jedna papigača može proizvesti čak i do 100 kg pijeska godišnje.
Nastanjuju dubine od 1 do 50 metara sa stjenovitim dnom, uglavnom u Mediteranu i uz istočni rub Atlantskog oceana, a ekipa ih je lovila ronjenjem na dah na dubini od 8 do 10 metara.