imena trajekataAko će za Korčulu ploviti ‘Oliver‘, zašto su Arsen Dedić i Fiamengo bez svog vapora?

Hrvatska brodska kompanija Jadrolinija nedavno je prihvatila prijedlog Tomislava Mrduljaša i Hrvatske glazbene unije Split da se novi brod u floti, nabavljen 2023., koji plovi na relaciji Split - Vela Luka - Split više ne zove "Vela Luka", nego "Oliver". Autentičnost domaće glazbe vrijedi prezentirati i imenom vapora koji godišnje prevozi tisuće stranih gostiju.

Oliverove pjesme pisali su, mahom, i poete, a prvi Jadrolinijini prvi brodovi u socijalizmu zvali su se redom po pjesnicima: "Vladimir Nazor", "Njegoš", "Aleksa Šantić", "Ivan Cankar", "Vuk Karadžić" i "Kosta Racin". Jadrolinijina flota danas pretežno koristi imena geografskog određenja koja ljudi manje pamte nego Petra Hektorovića čije ime nosi brod koji plovi za Vis. No, za Velu Luku plovi "Oliver", pa zašto Hvaranin Petar Hektorović plovi za Vis? Izvorno danski trajekt Jadrolinija je kupila 1998. i dala mu ime "Hektorović" jer je bio namijenjen za liniju Split - Stari Grad - Split. Kako je preusmjeren na Vis, neki se otočani godinama pitaju zašto se njihov trajekt ne zove "Ranko Marinković" jer je autor drame "Glorija" i romana "Kiklop" rođen i pokopan na Visu.

Jedan od onih koji je govorio da šjor Ranko treba imati vapor bio je pokojni novinar, pjesnik i Oliverov - ali ne samo Oliverov - tekstopisac Jakša Fiamengo. Kad bi Fiamengo spominjao trajekt i šjor Ranka, poznanici bi ga znali zafrkavati kako bi možda najbolje bilo da se brod za višku luku zove "Jakša Fiamengo", premda Fiamengu nije bilo do plovila. On je samoga sebe, rugajući se na vlastiti račun, nazivao čovjek-stol, demonstrirajući kako na svoj trbuh, koji nije bio mali, može nasloniti i čašu a da ona ne padne.

Danas su drukčija vremena, trajekt za Velu Luku neće nositi ime po Danijelu, nego Oliveru Dragojeviću; vrijeme pogoduje šjor Jakši, a ne šjor Ranku. Jakša Fiamengo tekstopisac je mnogo Oliverovih pjesama, hitova. Jakšine su pjesme "A vitar puše", "Anđele moj", "Budi bolja prema njemu", "Dodir kristala", "Đelozija", "Infiša san u te", "Karoca", "Laku noć, Luigi, laku noć, Bepina", "Lipa moja, ča si blida", "Luce mala", "Moje prvo pijanstvo", "Na kušinu", "Nadalina", "Nocturno", "Piva klapa ispo‘ volta", "Rojena valo", "Teško mi je putovati", i to opet nisu sve.

Fiamengovi tekstovi dali su poetsku vrijednost Oliverovoj glazbi, bilo kroz zavičajnost, refleksivnost ili liričnu afektivnost. Amarkordski svijet komiške uvale, "Rojene vale", izvjestan je u Fiamengovim pjesmama, iako je on ponekad ispod refrenskog motiva znao zamaskirati nešto drugo. Tako je jednom bio suočen s primjedbom kako refren pjesme koja je zaživjela kao splitska domicilna, jer klapa piva ispod volta dok se s ponistre vidi Šolta, nema veze s poantom zato što se u pjesmi radi o tome da neki uspaljenik gnjavi udovicu u koroti. Tada je Fiamengo pocrvenio te uz suzdržani osmijeh izustio: "Što fali udovicama?"

U šibenskom arhipelagu svakako bi trebao ploviti "Arsen Dedić". I sam je za života želio, povjerio je to prijateljima, da jednoga dana njegovo ime nosi vapor veći od njegova obiteljskog trabakula koji se zvao "Čentrunić". Da na onom svijetu ne putuje kao brod u boci.