- Živim uz more, Kako ne bih ronio? Počeo sam prije Domovinskog rata, a kasnije je ljubav prema moru samo jačala. Kad pozovu Kapetanija i bilo tko, priskočim u pomoć - priča cavtatski ronilac i sudionik brojnih akcija spašavanja na moru Boris Obradović koji je u konavoskom podmorju otkrio brojna arheološka nalazišta.
Čak četiri nalazišta
Godine 1997. otkrio je dolije, velike posude za ulje i vinozapremine dvije tisuće litara:
- To je jedino takvo nalazište na Jadranu, a deset tih posuda u podmorju istočno od Supetra još su netaknute u prirodnom okruženju, a potječu iz 2. stoljeća prije Krista. Na to vrijedno nalazište vodim turiste i svi se zadive viđenim. A na samo pestotinjak metara dalje je još jedno antičko nalazište s oko 1800 amfora iz 2 do 4.st. nakon Krista. U malom cavtatskom podmorju su čak četiri antička nalazišta od kojih su dva devastirana, a dva sačuvana, no prije zaštite mnogi su nalazi stradal - kaže sugovornik i podsjeća da podmorje Konavala krije još mnoge neistražene tajne. O arheološkom bogatstvu Obradović ima više teorija.
- Antički je Epidaurum bio važna i velika luka u uvali Tiha sa sidrištem. Povoljni položaj povezivao ga je s unutrašnjosti Rimskog Carstva i pogodovao razvoju tog trgovačkog središta, te nudio mogućnost ukrcaja pitke vode. Brodovi su bili drveni, a za potrebe posade i plovidbe na brodu se morala održavati vatra. Ali, na ovim bi prostorima bura oduvijek iznenada zapuhala te bi nerijetko došlo do požara i potonuća plovila. Zbog brojnih ostataka potopljenih brodova može se reći da imamo prvi hrvatski podmorski arheološki park - govori Obradović.
Ne bojte se ronjenja
Otkriva kako su Francuzi i Englezi 1958. tu istraživali s opremom koja je u bivšoj državi domaćem bila nedostupna, a Cavtaćani koji su im pomagali pričali su da su strani ronioci iz podmorja izronjavali nakit te izvlačili brojne amfore. Otad su kurenti iznova nanijeli pijesak i mulj preko nalazišta koja uvijek mame. No, za detaljnija istraživanja u podmorju uvijek nedostaje novca, pa mnogi modri grobovi drevnih jedrenjaka prekrivenih muljem i algama na morskome dnu čekaju otkriće.
Obradović radi u Osnovnoj školi Cavtat i odgaja mlade zaljubljenike u more. To je i njegov mlađi sin s kojim je koncem listopada planirao put u Egipat i Crveno more, no aktualni događaji na Bliskom istoku pomrsili su planove. Boris napominje kako na more izlazi uvijek u društvu, tu su prijatelji s kojima roni dulje od desetljeća, ali i mlađi ronioci.
- Budućnost cavtatskog i konavoskog ronjenja je zajamčena. No, iako je ronilačka oprema sve sofisticiranija i lakše dostupna, smeta ta fama o pogibeljnosti i opasnosti ronjenja. Treba reći da ronjenje na dah ima više opasnosti, dok je s opremom znatno sigurnije i tijekom duljih zarona nudi ljepši doživljaj u tišini podmorja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....