Nakon što je terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku započeo komercijalni rad, već prvog dana ove godine, dolaskom prvog broda s teretom ukapljenog prirodnog plina, isporuke brodovima naprasno su obustavljene zbog naglog povećanja cijene ukapljenog prirodnog plina na azijskom tržištu i preusmjeravanja tereta uglavnom prema Kini, Južnoj Koreji i Japanu, piše Novi list.
Sam LNG terminal, odnosno tvrtka LNG Hrvatska, prema riječima direktora Hrvoja Krhena, zbog toga ne bi trebala pretrpjeti veće financijske štete jer sa zakupcima kapaciteta terminala ima ugovor po sistemu "puno za prazno".
Značajnije gubitke ne bi trebao imati ni Plinacro, državni operater plinskog transportnog sustava, uslijed gubitka transportnih naknada prema krajnjim kupcima, većinom na mađarskom tržištu.
Planirana dinamika dolaska brodova s prirodnim plinom bila je otprilike jedan brod sličnog kapaciteta svaka dva tjedna, no nakon "Tristar Rubyja" koji je plin dovezao iz SAD-a, niti jedan brod do sad nije doplovio u Omišalj.
Do sad su trebala stići tri, dva za mađarski MVM te jedan s teretom plina za HEP, ali su preusmjereni na azijsko tržište, gdje cijene ukapljenog prirodnog plina u zadnjih mjesec dana, uslijed niskih temperatura i polaganog oporavka od COVID-krize, dramatično rastu pa uvelike nadmašuju cijene u Europi, zbog čega se prodavateljima isplati čak i plaćati penale europskim kupcima, ako je tako predviđeno kupoprodajnim ugovorom, a plin prodati na Dalekom istoku.
I inače su tržišta Japana, Kine i Južne Koreje najpoželjnija za izvoznike LNG-a jer su tamo cijene gotovo uvijek više nego u ostatku svijeta, a sada je to još više došlo do izražaja.
U sadašnjoj situaciji, prvi idući brod s ukapljenim prirodnim plinom u Omišlju se, prema Krhenovim riječima, očekuje "tijekom veljače", mada direktor LNG Hrvatske nije sa sigurnošću mogao potvrditi kojeg datuma, kao ni hoće li i taj brod uistinu stići na hrvatski LNG terminal, piše Novi list.
CIJELI ČLANAK PROČITAJTE OVDJE