U Žrnovu, u zaselku Postrani, na dubini od 35 metara, pronađeni su fosilni ostaci zuba ribe iz reda Pycnodontiformes, prema navodima stručnjaka, stari oko 60 milijuna godina.
Speleološki objekt dubok 43 metra u središtu zaselka Postrana otkriven je slučajno prije više od dvije godine. Inače, Borovčeva jama ime je dobila po Tončiju Borovcu, vlasniku obrta "Borovac".
Tonči je prilikom uređenja središta zaselka tražio pogodno mjesto za sadnju lipe, a onda mu je nenadano, popularna hiltovka završila na deset metara dubine te otkrila jamu.
Inicijativom Mjesnog odbora Postrana, jamu je istražio tim spelologa na čelu s Korčulaninom Milanom Vojinovićem, inženjerom šumarstva, dugogodišnjim članom ADIPA-e i predsjednikom lokalnog društva za promicanje i očuvanje prirodne raznolikosti "Adriatica".
Prilikom istraživanja Borovčeve jame otkriveni su fosilni zubi ribe, koji su, nakon brojnih suglasnosti i dozvola, nedavno i izvađeni na površinu zemlje.
- Budući da se renovacija Gradskog muzeja Korčula bliži kraju, odlučili smo fosil izvaditi i uključiti ga u stalni muzejski postav. Ishodovati dozvole za taj pothvat nije bilo lako, dobili smo suglasnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ te smo s ovlaštenim spelolozima potpisali ugovor za izvođenje radova na ponos mještana Žrnova i Postrane i na korist budućih posjetitelja Gradskog muzeja Korčula - ispričao nam je zamjenik gradonačelnika Korčule Ivan Šale, inače rođeni Žrnovac.
Spust na 35 metara dubine
No, teže od papirologije ipak je bilo izvaditi fosil iz jame koja počinje neugodnim ulaznim suženjem. Spelolozi su se spustili na 35 metara dubine, postavili glineni obruč te su zalili fosil zaštitnom gumom, nakon čega je uslijedilo piljenje i otklesavanje stijene kako bi se uzorak mogao sigurno transportirati na površinu.
Radi se o fosilu ribe iz reda Pycnodontiformes, koja je živjela u plitkomorskim prostorima tijekom većeg dijela mezozoika, u rasponu od 175 milijuna godina. Njihovi fosilni ostaci pronađeni su u cijelom svijetu, u naslagama od trijasa do oceana kada su izumrle.
Prepoznatljive su po lateralno spljoštenom tijelu i dobro razvijenom zubalu, koje se sastojalo od nekoliko nizova zaobljenih zuba s debelim caklinskim površinama. Ribe piknodonti su, ukratko rečeno, suvremenici dinosaura.
Nalazi u Hrvatskoj su sporadični, doznajemo od stručnjaka, ograničeni na gornjokredne sedimente duž jadranske obale.
Najčešća vrsta je Coelodus saturnus, pronađena na lokalitetima od Pule do Brača. U zbirci fosilnih riba, u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, čuvaju se neki od primjeraka iz ove skupine izumrlih riba.
Da će i postranski pronalazak biti vrijedan dio budućeg korčulanskog, muzejskog postava potvrdio nam je i instruktor speleolgije Branko Jalžić, koji je zajedno s kolegom Damirom Basarom izvadio fosil iz postranske jame.
Nema puno piknodonata
- Projekt je izvrsno prihvaćen od strane svih sudionika kao i uvijek kad radimo istraživanja podzemlja na Korčuli. Logistika je bila savršena zahvaljujući Gradu Korčuli, društvu "Adriatica", DVD-u Korčula, koji su nam još jednom ustupili svoje prostorije za spavanje i odmor. Imali smo i veliku potporu Tončija Borovca, koji nam je dao na raspolaganje tehniku koju nismo imali, odnosno koju nismo morali donositi iz Zagreba na otok, a zahvaljujemo i Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ koja je financirala projekt i bez čije potpore ne bismo mogli boraviti na Korčuli. Zadatak smo obavili uspješno, fosil je predan Hrvatskom prirodoslovnom muzeju i nakon obrade će biti vraćen u Korčulu. U muzeju nema prostora da se izloži opširnija priča iz tog razdoblja i baš zato taj će mali segment biti važan dio budućeg postava. S obzirom na nevelik broj fosila piknodontnih riba, svaki novi nalaz, tako i ovaj s Korčule, vrijedan je dokaz o njihovoj rasprostranjenosti i važan znanstveni podatak - objasnio je Jalžić.
