Na samom jugu Jadranskog mora, na njegovom Lastovskom arhipelagu i otocima Mljetu, Sušcu i Palagruži, gnijezde se tri vrste morskih ptica koje su neizmjerno važne za bioraznolikost Jadranskog mora. Među njima, dvije vrste; gregula (Puffinus jelkouan) i kaukal (Calonectris diomedea), spadaju u red cjevonosnica (Procellariiformes), piše Gorgonija.com.
To je skupina ptica koja je svojom anatomijom, biologijom i ekologijom u potpunosti prilagođena životu na moru. Naziv cjevonosnice dobile su po cjevastim strukturama na kljunu uz pomoć kojih ekstrahiraju sol iz hrane i vode, što im omogućava da opstanu dugo vremena na pučini bez dotoka slatke vode.
Položaj nogu i plivajuća kožica na njima je također adaptacija koja im omogućava plivanje i ronjenje, ali su zbog toga vrlo nespretne na kopnu. Hrane se ribom, mekušcima i glavonošcima, roneći i loveći ih te je zanimljivo da gregula roni nešto dublje od većeg kaukala.
No, i ove ptice svake godine dolaze na kopno i to već početkom zime kada se monogamni parovi, među njima mužjaci nešto ranije od ženki, vraćaju na otoke na kojima u kamenim šupljinama grade gnijezda.
U gnijezdima oba roditelja othranjuju jednog pilića čučavca, dok ne naraste i zamjeni svoja juvenilna s letnim perima te tako postane sposoban za let. Tada opet migriraju prema južnijim područjima Sredozemlja na zimovanje. Njihove migracije još uvijek nisu u potpunosti istražene te su predmet istraživanja kojima je cilj utvrditi i očuvati važna područja za ove vrste.
Treća vrsta koja je također rijetka i broji samo 13 do 60 gnijezdeći parova tijekom ljetnih mjeseci, je sredozemni galeb (Larus audoinii). To je pravi lovac na ribu koji za razliku od njegovog bliskog oportunističkog srodnika galeba klaukavca, ne traži hranu na smetlištu, već ju lovi pri površini vode svojim kljunom.
Gregula je među ove tri ptice pravi endem Sredozemlja te je prema IUCN-u proglašena osjetljivom vrstom (VU) u Hrvatskoj. Sredozemni galeb je ugrožena vrsta (T prema IUCN), dok je kaukal uvršten u kategoriju gotovo ugrožene vrste (NT).
Sve su tri vrste u Hrvatskoj zaštićene Zakonom o zaštiti prirode, a na međunarodnoj razni su zaštićene Dodatkom I Direktive o pticama i Dodatkom II Bernske konvencije. Sva područja na kojima se gnijezde ove vrste su uvrštena u područja očuvanja značajna za ptice POP, među kojima je i Lastovski arhipelag.
Udruga BIOM, zajedno s suradnicima Udrugom Sunce, Bird Life Malta i PP Lastovsko otočje provodi projekt Life Artina koji za cilj ima istraživanje i očuvanje ove tri vrste i područja na kojem borave.
Također je, uklanjanje štakora na otocima, koji su najveći nametnici i ugroze za ove tri vrste ptica i njihova jaja, još jedan cilj ovog projekta. Projekt nosi naziv Artina, prema lokalnom imenu za gregule i kaukale, koje imaju i tradicionalnu vrijednost za otok Lastovo i njegove stanovnike.
Njihovo je glasanje, koje je nalik plaču malog djeteta, postalo izvor mnogih priča i pripovijetki te je danas i poznata atrakcija za turiste koji plove Jadranom.
Tekst: univ. bacc. oecol. Lucija Burić / Gorgonija.com