Ona je na popisu stotinu najgorih vrsta u svijetu. Predator je i svejed, tamnani sve. Ribu, rakove, školjke, ptičja gnijezda u močvari, jede jaja i mlade ptiće. I to nije sve. Može biti prenositelj bolesti i parazita, a zabilježeni su i slučajevi gdje je prenijela salmonelu na čovjeka. Nakon toga je zabranjena u SAD-u.
Riječ je o Crvenouhoj kornjači (Trachemys scripta) koja je nedavno pronađena je na Baćinskim jezerima na području europske ekološke mreže Natura 2000 u srcu delte Neretve.
Na svu sreću, djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode preuzeli su kornjaču i privremeno je zbrinuli u utočište za crvenouhe kornjače, u zagrebačkog Zološkom vrtu. Tako ova invazivna kornjača nije ostala u Neretvi za razliku od desetaka možda i stotina drugih koje su neodgovorni pojedinci iz svojih kućnih akvarija pustili u prirodu pa sada ugrožavaju biljni i životinjski svijet neretvanske delte i močvara.
Radi trgovine kućnim ljubimcima crveonuhe kornjače danas se nalazi na svim kontinentima osim Antarktika i smatraju se jednom od glavnih prijetnji bioraznolikosti. Najopasnija je to invazivna vrsta na svijetu koja jednako uništava autohtone vrste gmazova, vodozemce, ribe i beskralježnjaka. Njezina prisutnost u neretvanskim močvarama, kanalima i rukavcima može utjecati na populacije zavičajnih vrsta kornjača, barske (Emys orbicularis) i riječne kornjače (Mauremys rivulata) budući ima prednost nad njima zbog ranijeg spolnog sazrijevanja, većeg reproduktivnog potencijala te je veća i agresivnija pa dominira u staništu i hranidbenom lancu.
Kako bi se očuvala populacije riječne i barske kornjače u Dubrovačko-neretvanskoj županiji provodi se projekt "Riječna kornjača – očuvanje krovne vrste sredozemnih vlažnih staništa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – LIFE for", a jedna od aktivnosti projekta je uklanjanje invazivnih stranih vrsta iz staništa riječne kornjače, gdje je prioritet upravo crvenouha kornjača i to na području Delte Neretve, Majkova, Konavoskog polja, Stonskog polja u okviru europske ekološke mreže Natura 2000.
- Crvenouha kornjača počela je predstavljati prijetnju zavičajnim vrstama i ekosustavima kada su je vlasnici počeli nekontrolirano puštati u prirodu. Upravo je zbog toga edukacija kako odraslih, tako i djece neizostavna aktivnost ovoga projekta. Važno je osvijestiti ozbiljnost problema puštanja kućnih ljubimaca u prirodna staništa i naglasiti brojne negativne posljedice koje takve nepromišljene akcije mogu izazvati, poručuju iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.
Crvenouha kornjača je sjevernoamerička vrsta slatkovodne kornjače koja je od prije četrdesetak godina bila jako popularan ljubimac. Mogao se jeftino kupiti u svakom ZOO shopu u Hrvatskoj. Prodavale su se male kornjače, tek koji centimetar veće od nokta, i većina novih vlasnika nije očekivala da će se kroz nekoliko godina takva kornjačica pretvoriti u kornjaču od 30 centimetara. Takve prerasle jedinke su onda vlasnici puštali u prirodu i posvuda po Hrvatskoj ih je ispušteno na tisuće.
Žive više desetljeća. Srećom, jedinke koje su provele dugi niz godina u akvariju se uglavnom ne uspiju prilagoditi životu u prirodi. Tamo gdje ih ima više mogu se početi i razmnožavati što je već zabilježeno na nekoliko mjesta u Hrvatskoj i tu problem postaje ozbiljan jer su kornjače predatori koji ugrožavaju cijeli niz zavičajnih vrsta.
Prema Zakonu o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima za unos takve vrste u prirodu prema Članku 43. predviđena kazna od 15.000 do 50.000 kuna za fizičku osobu, za pravnu znatno više. Kako je ova vrsta odavno na popisu "ilegalnih" u EU tako su propisane i visoke kazne za njeno držanje na način pri kojem može pobjeći u prirodu.
Naravno, kako su jedinke koje ljudi drže u akvarijima uglavnom kod njih bile i prije donošenja navedene legislative vlasnici ih u takvim kontroliranim uvjetima (akvarij, ograđeno vrtno jezerce iz kojeg ne mogu pobjeći u prirodu...) mogu i dalje držati dok ne uginu prirodnom smrću.
- Pustiti neželjenog ljubimca u prirodu je neetično i ilegalno prema više Zakona ali, ako se vlasnik ipak želi riješiti prevelike kornjače može kontaktirati nadležnu županijsku javnu ustanovu za zaštitu prirode ili Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, ističe Ivan Budinski iz udruge Biom.
