zanimljivoPotopljeni grad Sipar, nedaleko od Umaga, jedan je od najslikovitijih arheoloških lokaliteta

Uz zapadnu obalu Istre, četiri kilometra od Umaga, nalazi se potopljeni grad Sipar, jedan od najslikovitijih arheoloških lokaliteta, piše Glas Istre.

Pod imenom Sipar podrazumijeva se naselje, kaštel i feud.

Na mjestu keltskog naselja te potom rimske rustikalne vile s kraja 2. ili početka 1. st. pr. Kr. izgrađeno je tijekom kasne antike (4./5. st.) manje utvrđeno naselje s kaštelom od kojega su se sačuvali dijelovi kule i obrambenih zidova.

U pisanim dokumentima Sipar se prvi put, uz ostale istarske priobalne gradove (civitates), spominje kao Sapparis, odnosno Siparis u djelu Cosmographia Anonima Ravenjanina, nastalom između 6. i 7. st. Poslije se prepoznaje kao urbs Sipiares, kako ga naziva Ivan Đakon krajem 10. i početkom 11. st. kada nabraja istarske gradove koje su 876. godine razorili neretvanski gusari pod vodstvom kneza Domagoja. Tada su poharali i Novigrad i Rovinj. Ivan Đakon za Domagoja je napisao da je najgori knez Slavena, »Sclavorum pessimo duce«.

Zbog raznih opasnosti koje su im prijetile, Siprani su više puta morali napuštati svoje naselje: učestali upadi gusara, raznih neprijatelja, potresi, stalne provale barbara... No kada bi opasnost prošla oni bi se ponovno vraćali i obnavljali grad i zidine. Za razliku od mnogih drugih naselja, koja na istom prostoru žive i do dva tisućljeća, Sipru se nakon Domagoja prekida život. Primat u priobalnom pojasu sjeverozapadne Istre tada prelazi na Humagum, naselje na kojem tijekom stoljeća nastaje današnji grad Umag.

Kaštel je sagrađen oko 1000. godine kada je navodno jedno vrijeme služilo i kao svjetionik. Nije isključeno da su ga sagradili gusari koji su tu i stanovali i otud se spremali za svoje gusarske pohode. Bio je u dobrom stanju do 1943. godine, kada su njegov gornji dio artiljerijom srušili Nijemci iz strateških razloga.

Današnje ruševine siparskog kaštela, koje se još vide, ostaci su ulazne tvrđave, a tvrđava se nalazila na drugom otočiću, prema moru. U vrijeme velikih oseka vidi se cesta koja je vodila do kaštela.

Danas je u vrijeme većih oseka moguće uočiti ostatke potonulog grada u moru. Tijekom hidroarheoloških i kopnenih istraživanja na dnu nalazišta otkriveno je sedamnaest prostorija naselja s duguljastim hodnikom koje se razvijalo kroz više stoljeća. Tu su uočeni brojni predmeti: amfore iz Gaze, fina keramika, koštane alatke i poklopci koji datiraju iz razdoblja od 1. st. prije Krista do 2. st. nakon Krista.

Lokalitet Sipar, kao arheološka baština, zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatske i upisan u Registar kulturnih dobara, a arheološka istraživanja vodila je Branka Milošević Zakić, viša kustosica iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika.