uginule kornjačePoznati nalazi obdukcije glavatih želvi pronađenih na Dugom otoku, zaplele su se u mreže?

PatoIozi Hrvatskog veterinarskog instituta dovršili su obdukciju sedam glavatih želvi (Caretta caretta) s plaže Sakarun na Dugom otoku, javlja HRT.

U svom epidemiološkom izvidu Morana Bačić, stručna voditeljica JU-a Natura Jadera, utvrdila je različito doba uginuća kornjača nađenih na plaži Sakarun. To su i svojim nalazom potvrdili patolozi.

Dvije su kornjače uginule prije više od mjesec dana. Kod ovih kornjača, uslijed autolize tkiva, nisu mogli utvrditi eventualne patološke promjene. Ostale su kornjače uginule prije 5 do 15 dana. Ova procjena ovisi o mnogim vanjskim čimbenicima i ne mora biti u potpunosti točna (temperature mora i zraka). Kornjače su različitih veličina; najveća je dužine oklopa 74 cm, a najmanja 33 cm. Dvije najmanje procijenjene su starosti oko 5 godina, a ostale između 10 i 15 godina. One su u dobrom gojnom stanju, bez zapaženih epibionta.

Obdukcijom pet kornjača utvrđene su patološke promjene koje upućuju na utapanje, najvjerojatnije uslijed zapletanja u ribarske mreže (koće). Procjenjuje se da se pridnenim koćama u Jadranskom moru svake godine ulovi preko 5000 morskih kornjača. 

U najmanje kornjače utvrđene su patološke promjene sepse nakon invaginacije crijeva. Od svih kornjača izuzeti su tkiva i organi za dodatne laboratorijske pretrage, nakon kojih ćemo više znati o njihovom zdravstvenom stanju.

Glavate želve provode zimske mjesece u stanju usporenog metabolizma (hibernaciji) na dnu. Tijekom tog razdoblja rijetko izranjaju na površinu kako bi udahnule zrak.

Kornjače koje u ovakvom stanju završe u koći vrlo su usporene i ostavljaju dojam da nisu žive. Vraćanje takvih jedinki u more može dovesti do njihovog utapanja. Ribari bi ih trebali zadržati na palubi neko vrijeme, idealno u položaju gdje su leđa nešto više od glave, što olakšava izbacivanje vode iz pluća, te ih pustiti u more nakon što se ponovno aktiviraju.