Europski znanstvenici uspješno su razvili sustav autonomnih robota za čišćenje otpada s morskog dna. SeaClear sustav, razvijen kroz četverogodišnje trajanje europskog istraživačkog projekta SeaClear, uspješno je prošao niz testiranja kako u bistrim tako i u muljevitim morima. Upravo su zadnja projektna testiranja odrađena na području Bistrine i ispred Lokruma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, prenosi Pomorac.hr.
“SeaClear robotski sustav je sastavljen od nekoliko međusobno povezanih dijelova. SeaCat je vozilo koje služi kao središnje mjesto samog sustava na koje su povezane dvije podmornice. Jedna mapira i pretražuje morsko dno u potrazi za otpadom, a druga prikuplja pronađen otpad i odlaže ga u košaru. Posljednji dio sustava je dron, koji nadgleda proces iz zraka. Svi ovi elementi rade zajedno kako bi se stvorila mapa morskog dna, detektirao otpad i naposlijetku kako bi se taj detektirani otpad uspješno prikupio i odložio”, stoji u objavi Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA.
Trenutno, SeaClear sustav može podići otpad težine do 7kg, u samu hvataljku mogu stati dvije boce od 2 litre a roboti mogu skupljati otpad do nekoliko desetaka metara dubine. S unaprjeđenjem cjelokupnog robotskog sustava za komercijalnu upotrebu, sustav će raditi sa 70 posto manjim troškovima nego što to trenutno rade profesionalni ronioci.
SeaClear projekt završen je u prosincu 2023., financiran je iz Horizon 2020 programa, a glavni partner i voditelj projekta je Sveučilište u Delftu iz Nizozemske.
Problem koji je u središtu SeaClear projekta je nagli porast morskog otpada. Porast morskog otpada dovodi do ozbiljne prijetnje za morski eko sustav, životinjski sustav i na koncu za ljudsko zdravlje. Procjenjuje se da trenutno u oceanima ima od 26 do 66 milijuna tona otpada, od kojeg najviše plastike.
- Kad pogledamo morsku površinu, vidimo samo prelijepu plavu površinu. Ali kad se zaroni u dubinu, vidi se gruba stvarnost - izjavila je Iva Pozniak, iz Regionalne agencije DUNEA-e, koja u ovom projektu imala ulogu krajnjeg korisnika, koordinirala je aktivnosti na dvije pilot lokacije u Dubrovačko–neretvanskoj županiji (Bistrina i Lokrum) te je ujedno i koordinirala Zajednicu prakse za ovo područje.