Projekt Tatinica – bizantski brodolom s prelijepim arheološkim nalazima nedavno je predstavljen javnosti. Rezultat je to višegodišnjih podvodnih istraživanja brodoloma kod otoka Mljeta, lokaliteta koji skriva ostatke bizantskog broda potopljenog uslijed jake bure prije otprilike 1400 godina. S punim pravom stručnjaci su ga prozvali jednim od najznačajnijih arheoloških otkrića bizantskog razdoblja na području cijelog Sredozemlja.
Na nalazištu su pronađeni iznimno rijetki i luksuzni predmeti - više od 40 zlatnih predmeta ukupne mase oko 600 grama, što je količina zlata kakva dosad nije zabilježena na podvodnim arheološkim nalazištima u Sredozemlju.
Među najvrjednijim nalazima ističu se četiri zlatne pojasne garniture, zlatne kopče, pojasni jezičci ukrašeni smaragdima, rubinima i biserima te zlatni pečatni prsten s prikazom cara, sve redom luksuzni elementi kojima su se ukrašavali kožnati pojasevi visokih bizantskih dostojanstvenika. Pronađeni su i zlatnici četvorice bizantskih careva iz Heraklijeve dinastije, koji su arheolozima omogućili preciznije datiranje brodoloma.
Visoki rang putnika
– Posebno vrijedan nalaz je zlatni prsten s prikazom cara iz Heraklijeve dinastije. Takav je prsten mogao pripadati isključivo osobi iz najvišega državnog ili vojnog vrha, ovlaštenoj za pečaćenje carevih isprava, pa se pretpostavlja da je prsten mogao biti diplomatski dar ili osobni predmet visokoga bizantskog dužnosnika te upućuje na važnost i status putnika, ali i ostatka tereta koji je brod prevozio. Zlatni predmeti pripadali su muškarcu koji je vjerojatno bio velikodostojnik visokog ranga. Ženskog nakita nema – kazao je na predstavljanju nalaza podvodni arheolog Igor Miholjek, voditelj arheološkog istraživanja iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, pod čijom kapom se posljednjih 19 godina sustavno provode podvodna arheološka istraživanja na području otoka Mljeta.
Do sada je otkriveno 20 nepoznatih brodoloma datiranih od 2. stoljeća prije Krista do 16. stoljeća, a posebno je zanimljiv ovaj bizantski. Prema rekonstrukciji, brod nakrcan zlatom i amforama isplovio je 700. godine iz Konstantinopola prema Ravenni na sjevernom Jadranu, kako se pretpostavlja. Potonuo je na tridesetak metara dubine, pokušavajući pronaći zaklon u uvali Polače, koja je zahvaljujući kasnoantičkoj palači i zaštićenom položaju stoljećima služila kao sigurno utočište brodovima tijekom vremenskih neprilika. Mljet se inače nalazi na jednom od najvažnijih pomorskih pravaca koji je stoljećima povezivao istočni i zapadni Mediteran.
Čak 1300 godina more i slojevi pijeska su brod čuvali od pogleda dok nisu započela arheološka istraživanja 2015. godine, a do danas je provedeno devet istraživačkih kampanja pod vodstvom Zavoda, odnosno Odjela za podvodnu arheologiju koji vodi podvodni arheolog Pavle Dugonjić.
– Ovo je impresivna količina zlatnih predmeta i neprocjenjiva kulturna baština koja dosad nije zabilježena na podvodnim arheološkim nalazištima u Sredozemlju. Nalazi ovakvog karaktera potvrđuju da brod nije prevozio običan trgovački teret, nego visokog dostojanstvenika koji je možda pratio predmete koji su služili diplomatskoj namjeni u vrlo turbulentnom povijesnom razdoblju – kazao je Miholjek.
Uz luksuzne predmete arheolozi su dokumentirali i bogat komercijalni teret koji uključuje različite tipove amfora, keramičko posuđe (zdjele, vrčevi i tanjuri), zlatarske vage i utege, kao i žetone i kockice za igre izrađene od bjelokosti.
Drvena konstrukcija
– Za mene je ovo najvažniji brodolom iz svog razdoblja. Ako proučavate kraj kasnog Rimskog Carstva i njegovu transformaciju u srednjovjekovni svijet, ovo je kritičan lokalitet za razumijevanje načina na koji su pomorski putovi držali Mediteran na okupu prije nego što se Carstvo raspalo – rekao je prof. Justin Leidwanger sa Sveučilišta Stanford, koji sa svojom ekipom radi na analizi brodskog tereta, posebno amfora i keramičkog posuđa.
Dugogodišnji partneri projekta su i ugledni stručnjaci prof. dr. Falko Daim i dr. Levante Samu, koji analiziraju tehnologiju izrade i ukrasne motive zlatnih pojasnih garnitura, a numizmatičke nalaze analizira dr. sc. Željko Demo.
U istraživanjima, uz djelatnike Odjela za podvodnu arheologiju već dugi niz godina sudjeluju i ronioci Zapovjedništva za intervencije Ravnateljstva policije (MUP RH) Mario Orlandini i ronilački centar Aquatica Mljet kao logistička potpora te tvrtka NavArchos, predvođena dr. sc. Antonom Divićem. U dokumentiranju nalazišta koriste se suvremene metode poput 3D skeniranja i fotogrametrije, a poseban dio istraživanja odnosi se na ostatke drvene brodske konstrukcije. Njihova analiza trebala bi pružiti nove informacije o načinu gradnje brodova u razdoblju o kojemu danas postoji relativno malo podataka.
Ovo sjajno istraživanje ne staje s ovim predstavljanjem javnosti. Ono što slijedi je laboratorijska analiza i restauracija pronađenih predmeta koji će jednom biti predstavljeni javnosti u sklopu većeg izložbenog projekta, uz katalog i prateću publikaciju, a stalni postav mogli bi imati u dubrovačkim muzejima.
Stiže i film
Rezultati istraživanja već su predstavljeni u američkom izdanju National Geographica na čak 22 stranice, bogato opremljene fotografijama i videosnimkama istraživanja. Ova objava predstavlja veliko međunarodno priznanje radu hrvatskih stručnjaka te dodatno skreće pozornost svjetske javnosti na vrijednu podvodnu kulturnu baštinu otoka Mljeta i Jadranskog mora.
Do konca godine dovršit će se i dokumentarni film o podvodnoj arheologiji otoka Mljeta, s posebnim naglaskom na projekt Tatinica, u produkciji kuće Adriaton, a potpisuju ga Paula i Đelo Jusić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....