ekologijaRecept malezijskog oceanografa za očuvanje grebena: uzgoj koralja je moguć samo u prirodnim uvjetima, uz sadnju morske trave

Nedavno je malezijska organizacija Ocean Quest, na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Egiptu, upozorila na hitnost očuvanja koralja.

Svijet je u 30 godina izgubio polovinu svojih koraljnih grebena, što se najviše uočava na Velikom koraljnom grebenu, a kada se gledaju uzroci nestanka koralja, uvijek je odgovornost na čovjeku. Pred njim je izazov kako sačuvati preostale koralje kojima prijeti nestajanje u naredna tri desetljeća.

O tome često u javnosti govori malezijski oceanograf Anuar Abdullah, osnivač Ocean Questa, koji je razvio jednostavan, ali učinkovit način obnavljanja koralja.

Još od početka osamdesetih pokušavao je uzgojiti koralje, no nije uspio dok nije otkrio ‘kvaku‘:

- Shvatio sam da su umjetni grebeni greška. Dodavanje bilo čega što je napravio čovjek okolišu poput umjetnih grebena, metalnih rešetki, PVC cijevi ili nečeg sličnog, nema smisla jer se te strukture na kraju raspadnu i potencijalno su otrovne. Također, koštaju od proizvodnje do transporta, a zapravo zagađuju more.

Anuar smatra da se koralji ne smiju uzgajati pomoću umjetnih materijala

Shutterstock

Umjesto toga, razvio sam nove tehnike koje nisu zahtijevale onečišćenje morskog okoliša, pa sam počeo koristiti grudice mrtvih koralja za uzgoj novih. I uspijeva - objasnio je ovaj zaljubljenik u more. Naglašava kako je tajna i u morskoj travi jer tamo gdje nje nema, nema ni koralja. Stoga paralelno sadi i morske livade, te koralje.

Ističe kako svoj projekt provodi u suradnji s vladom, a najviše s lokalnim zajednicama koje na neki način preuzimaju brigu za greben u svojoj blizini ograničavajući ljudsko djelovanje na tom području.

Na Tajlandu, Abdullah je pokrenuo obnovu zaljeva Maya Bay, poznatog kao mjesto snimanja filma The Beach (2000.) s Leonardom DiCaprijom. Tajlandska vlada zatvorila je Maya Bay 2018. nakon što su desetljeća masovnog turizma uništila koralje i prorijedila morske pse koji žive na grebenu.

Morska trava Posidonija, ilustracija

Ivana Nobilo/HANZA MEDIA

Ocean Quest razvio je strategiju održivog turizma i pokrenuo rast koralja, pa je zaljev ponovno otvoren ovog proljeća uz ograničenja: nema plivanja, sidrenja, nema gustog prometa brodovima, pogotovo onima s dugom kobilicom...

- Sa svakim izgubljenim grebenom nestaje osnovna hrana, zaštita i mrijestilište za morski život, a biološka raznolikost se smanjuje. Uz sve manje koralja diljem svijeta, morski prehrambeni lanac je pod pritiskom i ugroženi su komercijalni ribolovni fondovi - upozorava oceanograf.