Na Svjetski dan zaštite okoliša, 5. lipnja, ove godine se želi potaknuti države na snažnije aktivnosti u borbi protiv onečišćenja plastikom i na prijelaz na kružno gospodarstvo jer plastični proizvodi onečišćuju naš planet alarmantnim tempom.
"Od pedesetih godina 20. stoljeća do danas plastika je preplavila svijet i promijenila način na koji živimo. Tržište preplavljeno jednokratnim plastičnim proizvodima imalo je za posljedicu opterećenje okoliša otpadom koji završava u tlu, jezerima, rijekama i morima pa danas gotovo da više nema kutka Zemlje bez plastike", rekli su Hini u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Većina plastike proizvodi se iz nafte, što doprinosi povećanju emisija stakleničkih plinova.
Samo u oceanima svake godine završi 14 milijuna tona plastičnog otpada (580.000 kamiona), a 85 posto ga potječe s kopna.
Plastika čini između 80 i 85 posto otpada pronađenog u moru i na obali. Nalazi mikroplastike su u svim oceanima i brojnim organizmima te je više zabilježenih pojava ugradnje plastike u stijene pri čemu nastaju plastiglomerati.
Procjenjuje se da šteta za morski okoliš na globalnoj razini iznosi najmanje osam milijardi USD godišnje.
U Ministarstvu upozoravaju da je naše zdravlje neraskidivo povezano sa stanjem okoliša, pa tako plastiku iz okoliša unosimo u tijelo u obliku mikro i nanoplastike udisanjem zraka, kroz hranu i vodu pa čak i kroz kožu.
Na području Europe sakupi se oko 29 milijuna tona otpadne plastike, od čega se 32 posto uputi na recikliranje, 43 posto na spaljivanje/suspaljivanje, a 25 posto se odloži na odlagališta.
Globalno, stope recikliranja plastike i dalje su niske. Prema podacima Eurostata, između 2010. i 2020., količina ambalažnog otpada od plastike po stanovniku povećala se za čak 23 posto. Stanovnik EU-a je u 2020. proizveo 34,6 kilograma ambalažnog otpada od plastike, od čega se reciklira 38 posto.
Ministarstvo ističe da je u Hrvatskoj u 2021. ukupna količina nastalog otpada od plastike procijenjena na 306.030 tona (79 kilograma po stanovniku). Najveći udio čini otpadna plastika koja je dio miješanog komunalnog otpada - 54 posto, a preostalih 46 posto je odvojeno sakupljena, u kojoj je najviše otpada od plastične ambalaže.
U Hrvatskoj je čak 47 posto otpada od plastike odloženo na odlagališta, energetski je oporabljeno pet posto, reciklira se 21 posto, dok drugi postupci oporabe čine udio od 24 posto.
Na skladištenje i slično preostaje tri posto otpada. Otpad od plastike koji je odvojeno sakupljen (142.235 tona) uglavnom se upućuje na oporabu.
U Ministarstvu kažu kako su im prioriteti prihvaćanje kružnog principa gospodarenja plastikom, usmjeravanje i jačanje investicija za prilagodbu kružnom modelu u sektorima koji se bave plastikom, te razvoj standarda, norma i zahtjeva za dizajn polimera, polimernih materijala i plastičnih proizvoda na globalnoj razini.
Za smanjenje onečišćenja plastikom nužna je sinergija međunarodnih tijela, nacionalnih i lokalnih vlasti preko proizvođača plastike, reciklažne industrije, trgovaca i potrošača.
Prema izvješću UN-ovog programa za okoliš, onečišćenje plastikom moglo bi se smanjiti za 80 posto do 2040. ukoliko se provedu duboke promjene u politici i tržištu koristeći postojeće tehnologije te poziva na ponovnu upotrebu, recikliranje i pažljivu zamjenu s proizvodima od alternativnih materijala.
U svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode WWF-u kažu da u ovaj Svjetski dan zaštite okoliša ulaze optimistični zbog postignutog dogovora o globalnom sporazumu za zaustavljanje plastičnog onečišćenja.
"Novi globalni sporazum za zaustavljanje plastičnog onečišćenja naša je jedina prilika i pozivamo sve aktere da se odmah prime posla, bez odugovlačenja - jer svaki dan kašnjenja nova je prilika za istjecanje tona plastike u oceane svijeta", poručuje WWF.
Direktor Greenpeacea za Hrvatsku i Sloveniju Zoran Tomić kaže kako zabrinjava praksa kada se neki progresivni propisi i donesu, da često nemaju potrebnu učinkovitost jer izostane inspekcijski nadzor, primjerice u slučaju plastičnih vrećica koje vidimo da se i dalje naveliko dijele u Hrvatskoj po tržnicama, pekarama, kod dostave hrane.
"Sve to upućuje na zaključak da se kod nas zaštita okoliša još uvijek ne shvaća dovoljno ozbiljno", rekao je Tomić Hini.
Poručuje kako prava borba protiv klimatskih promjena znači puni zaokret prema obnovljivim izvorima energije, kao što su sunce i vjetar, te prema energetskoj učinkovitosti. Za Hrvatsku to posebno znači masovno ulaganje u energiju sunca, pri čemu treba maksimalno olakšati građanima ugradnju vlastitih solarnih sustava.