Zaposlenici Statnetta, norveškog državnog operatera elektroprijenosnog sustava, redovito pregledavaju stanje energetskih kabela na dnu mora i već su 2017. godine na sonaru uočili da se nekakva olupina nalazi na 13 nautičkih milja (24 km) od lučkoga grada Kristiansanda. Tada nisu imali vremena za daljnja istraživanja, niti su to smatrali važnim.
Međutim, na jesen 2020. svi su norveški i svjetski mediji objavili senzacionalnu vijest – olupina kod Kristiansanda je njemačka laka krstarica Karlsruher, klase Konigsberg, za koju se 80 godina nije znalo gdje točno leži.
Glavni inženjer Statnetta Ole Petter Hobberstad izjavio je kako je nakon jedne oluje nedavno dobio zadatak provjeriti stanje kabela na dnu kod Kristiansanda. Prema izvješćima iz 2017., znao je da se nešto veliko nalazi na tom području, pa je na Statnettov brod Olympic Taurus ukrcao ROV robota, multi-beam ehosondere i drugu opremu nužnu za detaljnije istraživanje, odlučan da riješi misterij velike olupine kada je već u tom akvatoriju.
Ugledali topove i svastiku
Tako je robot na daljinsko upravljanje s kamerama i jakim LED reflektorima stalno emitirao sliku u kontrolnu sobu Taurusa, gdje su Hobberstad i njegova ekipa dežurali. Njihovu oduševljenju nije bilo kraja kada su na dubini od 488 metara ugledali ostatke velikog broda na samo 15 metara od svog energetskog kabela, a robota su pomicali tako da su dobili cjelokupnu sliku, kao i mnoštvo detalja.
– Vidjevši topove, shvatili smo kako se radi o starom ratnom brodu koji je kobilicom legao na dno. No, i dalje nismo bili sigurni o kojem se točno radi. Tada je robot snimio nacistički amblem s kukastim križevima, kao i rupe od torpeda na boku, pa smo shvatili da ispod nas leži njemački ratni brod, te smo prema povijesnim podacima zaključili da je to krstarica Karlsruher – kazao je Hobberstad.
Potvrda arheologa
U namjeri da ukloni svaku sumnju prije objave otkrića javnosti, Statnett je idućih dana na lokaciju doveo arheologa Frodea Kvala iz Nacionalnog pomorskog muzeja u Oslu. Kvalo je danima očima ROV robota gledao olupinu sa svih strana i naposljetku potvrdio da se radi o krstarici Kriegsmarine.
Laka krstarica Karlsruher, duga 174 i široka 15,2 metra, izgrađena je još 1929. godine u škveru Deutsche Werke u Kielu. Maksimalnom brzinom od 32 čvora pokretali su je motori ukupne snage 68.200 KS, a od 1930. do 1936. služila je kao školski brod. Znajući kako će uskoro pokrenuti Drugi svjetski rat, Nijemci su je od svibnja 1938. do studenoga 1939. modificirali u vojnom škveru Kriegsmarinewerft Wilhelmshaven, nakon čega je proširena na 16,6 metara, te je, među ostalim, dobila jače naoružanje i deblji oklop.
Napad na povratku
Premda je Norveška početkom rata proglasila neutralnost, Adolf Hitler je u travnju 1940. naredio invaziju i njegove trupe su 9. travnja brzo okupirale Oslo, Bergen, Trondheim i Narvik.
Karlsruher je dobio zadatak s mora podržati iskrcavanje i napad na Kristiansand, ali Nijemci na tom mjestu nisu očekivali jak otpor Norvežana, kojima su pomogli Saveznici. Stoga su bili iznenađeni kada je norveška obalna artiljerija nekoliko puta pogodila laku krstaricu, ne oštetivši je značajno.
Svladavši otpor branitelja Kristiansanda, još istog dana, 9. travnja, Karlsruher je u pratnji nekoliko manjih brodova krenuo natrag prema Njemačkoj. No, u 19.58 uočila ih je engleska podmornica Truant te jednim torpedom pogodila Karlsruher. Eksplozija je ubila 13 mornara te teško oštetila kormilo, električne instalacije i pogonske strojeve.
Kada se brod nagnuo i počeo tonuti, kapetan Rieve je naredio ostalim članovima posade da ga napuste i prijeđu na njemačke torpedne brodove Luchs i Seeadler, koji su bili u pratnji. Čim je evakuacija posade završena, Rieve je naredio torpednom brodu Greif da nagnutu krstaricu pošalje na dno kako ne bi pala neprijatelju u ruke. S dva torpeda je Greif probušio trup Karlsruhera blizu Kristiansanda u 22.50, i punih 80 godina, sve do danas, nije bilo poznato gdje točno leži potopljena krstarica.
Odlično je očuvana
Budući da je većina članova posade, čiji se točan broj ne zna, bila evakuirana prije potapanja, smatra se da u krstarici nema ljudskih ostataka, osim možda nekoga od 13 mornara stradalih prilikom udara engleskog torpeda. U tom slučaju bi krstarica mogla dobiti zaštićeni status podvodnog groba, odnosno mjesto posebnog pijeteta.
– Pravo je čudo da Karlsruher leži s kobilicom na dnu s obzirom na to da se većina ratnih brodova iz tog doba, zbog višeg centra gravitacije i duge superstrukture, pri ateriranju okrene na bok. Ako zanemarimo oštećenja nastala od udara tri torpeda, krstarica je odlično očuvana. Moram kazati da su važan detalj pri identifikaciji bile asimetrične krmene kupole s topovima – potvrdio je medijima Frode Kvalo.
Norvežani u svakom slučaju nastavljaju istraživanja i već razmišljaju kako izvaditi gorivo iz spremnika radi sprječavanja moguće ekološke katastrofe idućih godina.