Klimatske promjene, zagrijavanje mora i oceana ima za posljedicu sve češću pojavu termofilnih morskih organizama, a među njima se sve više uočava vatreni crv, vrstu odavno poznatu u Jadranu. Ovu morsku vrstu otkrio je pruski prirodoslovac Peter Simon Pallas (1741. – 1811.). Njegovo otkriće iz 1766. godine izazvalo je zanimanje, identificirao je tada morskog stanovnika uistinu neobična izgleda i životnih navika. Iza latinskog naziva Hermodice carunculata krije se stvorenje s kojim se ne bismo rado susreli: on je crveno bijele boje te može narasti do 70 centimetara, piše Gorgonija.com.
Pojavu ovoga opasnog morskog stanovnika sve brojnijeg u Jadranu već dugi niz godina istražuje i prati Ante Žunec s Fakulteta prirodnih znanosti u Puli.
– Hermodice carunculata (vatreni crv, crv pas) je vrsta mnogočetinaša iz porodice Amphinomidae. Vrsta je originalno opisana 1778. godine na području Karipskog mora, a rasprostranjena je na području Atlantskog oceana, u Crvenom i Sredozemnom moru. Ova termofilna (preferira toplija mora) vrsta mnogočetinaša može narasti do 70 centimetara i doseći 9 godina starosti, a po prehrani je predator i strvinar koji se hrani velikim brojem morskih vrsta. – kaže Žunec.
Među brojnim invanzivnim vrstama u Jadranskom moru, većina njih zadaje brige ribarima jer znaju uništiti ulov u ribarskim mrežama.
- Zabilježeno je kako se ova vrsta hrani s ribama ulovljenim u ribarske mreže i na ovaj način uzrokuje ekonomsku štetu – navodi Žunec.
Gdje vatreni crv obitava, koja su njegova najčešća staništa?
- Vatreni crv uglavnom naseljava kamenita područja gornjeg infralitorala (do 20 metara dubine), a u toplijim se morima pojavljuje do dubina od 300 metara. Iako se smatra autohtonom mediteranskom vrstom, ima invazivni potencijal, odnosno može negativno utjecati na autohotnu bentosku makrofaunu zbog svoje otpornosti na prirodne i antropogene stresore koja mu omogućava povećanje brojnosti u različitim ekološkim uvjetima – naglašava.
Vatreni crv se hrani mekim i tvrdim koraljima, vlasuljama, a roniocima su, kako kažu, najspektakularnije scene kada roneći nalete na vatrenog crva koji proždire morsku zvijezdu. Znanstvenici su, istražujući vatrenog crva otkrili po nekoliko napadnutih morskih zvijezda po jednom zaronu. Istražujući postojanje vatrenog crva u podmorju znanstvenici su došli do zaključka kako ova vrsta ima malo prirodnih neprijatelja.
Osim što napada riblji fond, vatreni crv, što je još važnije, može biti opasan i za ljude. Iako ovi napadi nisu toliko česti, poznata su dva slučaja napada ove invazivne morske vrste na ljude, na području Rogoznice. Vatreni crv, kako su javili i mještani Brača, naseljavaju more na južnoj strani ovoga otoka, a brojni vatreni crvi uočeni su u Župskoj vali kod Dubrovnika.
– S obzirom na termofilni karakter ove vrste, u posljednje vrijeme ova vrsta postaje brojnija na području sjevernog Mediterana, uključujući i sjeverni Jadran, osobito u ljetnim mjesecima kada se pojavljuje u plitkim vodama i može biti potencijalno opasna za kupače – upozorava Žunec.
Naime, ova vrsta na svojim kolutićima nosi snopove četina. Zato, ukoliko primijetite nešto nalik vatrenom crvu u moru, ne budite znatiželjni, ne dodirujte ga, jer dodir je za ovoga morskog stanovnika opasnost. Snopovi četina u sebi nose neurotoksin koji u fizičkom kontaktu s kožom može dovesti do boli, oticanja, pečenja, crvenila i svraba. Upravo to dogodilo se kupačima u Rogoznici pa mr Žunec savjetuje što učiniti ako dođe do uboda vatrenog crva.
-Ukoliko dođe do slučajnog uboda, mjesto je potrebno očistiti alkoholom, a ukoliko su zaostale četine u koži potrebno ih je izvaditi pomoću ljepljive trake ili selotejpa. Unatoč tome, ove vrste se ne treba bojati – ustvrdio je Žunec za Gorgoniju.com.
Vatrenog crva je lako uočiti zbog njegovog intenzivno crvene boje i najbolje ju je jednostavno zaobići i tako izbjeći moguće komplikacije. Važno je zapamtiti kako vatreni crv ne napada ljude, već do uboda dolazi nenamjernim ili namjernim dodirom čovjeka s ovim morskim stanovnikom, poput morskog ježinca ili vlasulje.