SD Dojavi Slobodna Dalmacija

More2 - Featured Category

More2 - Odabir urednika Category

More2 - Nautika Category

<p>Projektanti već dugi niz godina pokušavaju osmisliti krstaše sa što većim postotkom kabina koje imaju pogled na pučinu</p>

brodovi i sudbine Ploveći mravinjak za 10.000 ljudi! Otkrivamo što se to trenutno zbiva u svijetu kruzera Sa svih strana Kapetan Nikša se s Otvorenim morem druži od prvoga broja, a neke štorije o brodovima i njihovim sudbinama pamti bolje i od autora. S njegove se ponistre ne samo vidi Šolta nego i svaki krstaš koji doplovi u Split. Drago mu je što mnogi od najnovijih brodova na kružnim putovanjima, već u prvoj sezoni, điraju pod njegovom ponistrom. Ali mu nije nimalo drago kako izgledaju! Podsjeća me da sam prije desetak godina pisao o tim sve većim, moćnijim i ružnijim brodovima, posebno mu se svidio izraz ploveća gratakaža. A sad bi, kaže, trebalo osvježiti gradivo. I druge čitatelje zanima što se zbiva u svijetu plovećih hotela, osobito nakon njihova nezapamćenoga pomora u doba pandemije korone, te pojave novoga gospodara plavih putova, megakrstaša Icon of the Seas. Ploveća gratakaža Prilog o gratakaži objavljen je u Otvorenom moru još početkom 2012. godine, a ton mu je ...

<p>Preuzimanjem Atlantske plovidbe Zadrani su podtali gospodari tri četvrtine hrvatskog brodovlja </p>

povijesna godina Zadrani s ‘Atlantskom plovidbom‘ postaju gospodari Jadrana! Pozabavili smo se brojkama Vijesti Iznad metropolitanskoga Eurotowera, na čijem 22. katu stoluje Zagrebačka burza, pojavio se 20. veljače 2024. godine bijeli dim. Stigla je obavijest da je zadarska Tankerska plovidba okončala postupak preuzimanja dubrovačke Atlantske plovidbe. Dva najveća hrvatska brodarska društva, vršnjaci rođeni 1955. godine, postali su jedno. I više nego dovoljno da 2024. proglasimo povijesnom za naše brodarstvo. Nakon što se stijeg svetoga Krševana zavihorio nad tri četvrtine tonaže hrvatskoga brodovlja ništa više na plavim putovima neće biti isto. A ako se dogodili da Tankerska plovidba preuzme i splitski Jadroplov, postali bi gospodari cijeloga Jadrana. Začudo, u pomorskim krugovima nema osobitoga uzbuđenja, a ponajmanje iznenađenja. Jer, bio je to toliko očekivan potez kojemu su svi zazivali uspjeh. Dovršena priča Znalci se ne opterećuju brojkama i postotcima, dostatna ...

<p>Tajna života i smrti – jedina slika <em>Jadranke</em></p>

BRODOVI I SUDBINE ‘Jadranku‘ zameli vjetrovi rata: iz mraka talijanskih arhiva izronila snimka velolučkog jedrenjaka Sa svih strana Bio jednom jedan brod, drveni jedrenjak, Jadranka se zvao. No kako je izgledao i koliki je bio, koliko je ljeta brojio, to nitko nije znao. Pričalo se da je plovio Jadranom, da je pripao Velolučanima, da su ga zameli vjetrovi rata, no ni to pouzdano nitko nije znao. I na kraju je velika tajna postao... To što se doima bajkom o nekome čudnovatome brodu, zapravo je istinita priča! Doista je postojao jedrenjak, loger Jadranka iz Vele Luke, ali o njegovu životu i smrti nema sačuvano ni retka neke službene zabilješke. Veliki je to misterij, a bez mnogo nade da će ikada biti riješen. Ipak, iz mraka talijanskih ratnih arhiva pojavila se nevjerojatna fotografija Jadranke, a čitatelji Otvorenog mora su prvi u nas koji je imaju prilike vidjeti! Uništeni arhiv Za to je zaslužan Nereo Castelli, veliki pomorski znalac iz Trsta, svakako najbolji u Italiji kad je riječ o povijesti ...

More2 - Ribolov Category

26833970

brodovi i sudbine Duše brodova na plaži Podsolarsko: otkrivamo velike tajne malog rezališta na šibenskoj Brodarici Sa svih strana Kupalište Jadrija, na koje su prije više od stotinu godina Šibenčani stizali parobrodima, slavom se može nositi s opatijskom Slatinom i splitskim Bačvicama. Danas su tu dojmljivi i nostalgični prizori s vratima kabina u svim duginim bojama. A mladost hrli na drugu stranu, na plažu Rezalište na Brodarici, točnije na predjelu Podsolarsko. A zove se tako, jer su tu nekoć umirali brodovi. Malo je to znana epizoda iz naše pomorske povijesti, rezalište je radilo nepune dvije godine, izrezano je tek pet velikih brodova. Od tada je prošlo više od 60 godina pa se zaboravu na rezalište nije čuditi. Bitne dijelove njegova životopisa doznao sam tako davno, još krajem sedamdesetih godina 20. stoljeća. No, cijelu štoriju o Podsolarskom bilo bi mnogo teže posložiti da nije Milka Kronje, šibenskoga čovika od mora, iza kojega su godine predanoga prikupljanja građe o Slobodnoj ...

Učitaj više
16. studeni 2024 13:51