Na prošlotjednoj sjednici Županijske skupštine usvojena je odluka kojom se Županijskoj lučkoj upravi daje koncesija na 1425,76 četvornih metara Zapadne obale u Gradskoj luci.
Ako šest nadležnih ministarstava i Vlada daju svoju suglasnost, regionalna lučka ustanova preuzela bi od gradske tvrtke "Splitska obala" upravljanje nad Zapadnom obalom i koncesiju na pojas od dva metra obalnog dijela.
Na taj način Zapadna obala dobila bi status luke nautičkog turizma pa bi postala legalna naplata privezivanja (mega)jahti i opskrba plovila vodom i strujom.
Prema riječima Domagoja Maroevića, ravnatelja Županijske lučke uprave, procjenjuje se da bi se od spomenutih usluga moglo godišnje zaraditi od 7 do 11 milijuna kuna. Međutim, nisu svi oduševljeni idejom da takva plovila oduzmu pogled šetačima na Gradsku luku.
Na ovu najavu reagirao je prof. dr. Darovan Tušek s Fakulteta za građevinarstvo, arhitekturu i geodeziju, nagrađivani autor nekoliko knjiga o modernoj arhitekturi Splita. Naš sugovornik podsjeća na to da je Zapadna obala trebala biti uređena kao otvoreni javni prostor, a da bi se na koncu mogla pretvoriti u nadziranu marinu.
- Na natječaju za Zapadnu obalu pobijedio je projekt koji je, sukladno natječajnim programskim uvjetima, Zapadnu obalu tretirao kao potpuno otvoren, javni prostor, s čitavim bogatim spektrom javnih sadržaja, počevši od donje postaje žičare koja bi vodila do prvog vrha Marjana, pa sve do ljetne pozornice na moru. Zato je i dobio prvu nagradu - napominje Tušek, objašnjavajući koje su se degradacije dogodile, a uvjetovale su da polako prostor izgubi karakter javnoga.
- No, tijekom realizacije, iz projekta su na obalnoj liniji dosljedno uklonjeni svi takvi sadržaji, i preostalo je tek privezište za jahte, pa su autori nagrađenog rješenja konačno i odustali od sudjelovanja u kasnijoj razradi projekta. Od samog početka sve se to moglo i očekivati.
Naime, sve što se događalo poslije natječaja svodilo se na podjelu dobiti i nadležnosti upravljanja između Grada i Županije. Pritom se, malo-pomalo, razgovara najprije o režimu uzdužnog privezivanja, koje bi uskoro preraslo u privezivanja na krmu, s još većim brojem plovila, a pritom nitko ne sagledava da Zapadna obala time postupno gubi karakter javnog, posve otvorenog prostora, a sve više ulazi u režim zatvorene marine, koja mora osigurati posve drukčiji, kontrolirani i nadzirani, time i bolje naplativi režim korištenja.
Zapravo, Zapadna obala nužno će morati izgubiti bitan karakter potpuno otvorenog, javnog prostora. I to ne samo u sezoni, nego, vrlo vjerojatno, i tijekom cijele godine - smatra prof. dr. Tušek i dodaje da je ovakav odnos prema vrijednom prostoru uvjetovan interesima za zaradom.
- Kad netko zašuška svežnjem od desetak milijuna kuna godišnje, onda je, zapravo, svaki daljnji razgovor izlišan. Jer u tom financijskom kontekstu razgovor o prostornim vrijednostima, o javnom prostoru ili o pogledu na grad izgleda posve naivno - rezignirano zaključuje stručnjak po kojem takav pasivan odnos građana prema nedostižnom luksuzu koji im oduzima prostorne kvalitete govori o stanju u kojem se nalazimo.
- Dapače, svjestan sam da postoji veliki broj ljudi koji rado promatraju te jahte i svakodnevne životne scenarije onih koji na tim jahtama borave. Sve to neodoljivo podsjeća na Fellinijev "Amarcord", i na scenu kad stanovnici u svojim sirotinjskim barkama izlaze na pučinu i cijelu noć čekaju, samo da vide kako prolazi prekooceanski brod s nekim nepoznatim putnicima, koji znače neki egzotični, bogati svijet, koji je promatračima nedostupan i fascinantan.
Možda je stvarno mnogima na Zapadnoj obali privlačniji pogled na stražnjice pripadnika tog nekog "drukčijeg", nedostižnog svijeta od pogleda na grad. Ali zar se pritom građani Splita ne pretvaraju u nekakvu dražesnu, "kolektivnu" Gradiscu koja suznih očiju šalje poljupce i izraze ushita putnicima tog nekakvog iluzionističkog transatlantika?
Zar se stvarno Zapadna obala pretvara u splitski "Amarcord" - pita se prof. dr. Darovan Tušek i dodaje da je učiniti od Zapadne obale cjelogodišnje skladište brodova zločin u prostoru.