- Postavit ćemo umjetni podmorski greben, načinjen najvećim dijelom od otpada, najviše građevinskog. Prvi podmorski greben postavljen je upravo u Zadarskoj županiji, u blizini Ošljaka, i on nam je vrlo važan putokaz kako trebamo raditi – kaže Vedran Dorušić, predsjednik Centra za podvodna istraživanja „Navalis“ sa Košljuna na području Grada Paga, udruge koja se natjecala za sredstva kojima bi napravila umjetni podmorski greben, javlja Zadarski.hr.
Od Zaklade Adris su za prijavljeni projekt dobili 30 tisuća kuna i Dorušić kaže da im je to dostatno.
- Trebamo napraviti greben sa što manje betona. Napravit ćemo ih nekoliko, oni izgledaju kao kupolice koje imaju rupe i unutar tog prostora riba se može sakriti. Naša ideja je da grebene postavimo na mjestima koja su osiromašena ribljim fondom, tako da se mogu stvarati nova staništa – kaže Dorušić, objašnjavajući da se korištenjem 75 posto građevinskog otpada za izradu jedne kupole dosegnu ekološki standardi.
- Na taj način betona se koristi jako malo i tada njegova nekvaliteta ne smeta – rekao je Dorušić.
Za početak ovakvih projekata, čiji je stručni voditelj Bruno Ačkar, Dovranić naglašava da cilj nije napraviti jedan veliki greben, već više manjih kako bi se moglo ispitivati više staništa.
- Napravit ćemo kalup i potom umjetne grebene koje ćemo postaviti na više lokacija i slijedi nam monitoring. U zadarskom kanalu postavljen je jedan greben i bilo je raznih komentara, no ono što je kod tog projekta najvažnije jest činjenica da se s tim krenulo. Manjkavosti ćemo uočavati vremenom i popravljati ih, no prva u Hrvatskoj bila je upravo naša županija i sada ćemo i mi, kao Centar za podvodna istraživanja sa Paga, biti sljedeći koji ćemo imati iskustva s umjetnim podvodnim grebenima – rekao je Dorušić.
Grebeni će biti postavljeni na pješčano tlo, na području koje administrativno pripada Gradu Pagu, najvjerojatnije oko Košljuna.
Prvi umjetni riblji greben postavljen je u veljači ove godine kod Ošljaka, formiran u obliku trostrane piramide i sastavljen od 60 betonskih ploča. Napravljen je od ekološki prihvatljivih materijala, koji svojim oblikom i kemijskim sastavom omogućuje naseljavanja organizama. Postavljen je u sklopu projekta „Adri.SmArtFish“ koji se 85 posto financira iz EU fondova, dok je 25 posto osigurala Zadarska županija. Monitoring traje godinu dana.