Jadransko more posljednjih desetljeća prolazi kroz velike promjene. Uz porast temperature mora mijenja se i sastav ribljih zajednica pa se sve češće susrećemo s vrstama koje su donedavno bile karakteristične isključivo za toplije dijelove istočnog Mediterana.
Jedna od njih je srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus), jedna od najpoznatijih invazivnih riba Mediteranskog mora.
Do prije nekoliko godina ova se vrsta u Jadranu smatrala tek rijetkim gostom. Međutim, novo istraživanje pokazalo je da se situacija vrlo brzo mijenja.
Nakon prvog nalaza u Jadranu 2012. godine uslijedilo je tek nekoliko sporadičnih ulova, da bi se tijekom proljeća 2026. u svega nekoliko tjedana zabilježilo čak 5 novih nalaza duž istočne obale Jadrana, od Albanije do Hrvatske, što su u najnovijem znanstvenom radu opisali hrvatsko-albanski tim znanstvenika prof. Alen Soldo i prof. Rigers Bakiu.
Takav nagli porast broja opažanja prvi je ozbiljan pokazatelj da ova tropska vrsta više nije samo slučajni posjetitelj, nego bi mogla započeti proces trajnijeg naseljavanja Jadrana.
Ovakav razvoj događaja zapravo nije neočekivan. Srebrnopruga napuhača je u Mediteran stigla iz Crvenog mora kroz Sueski kanal, a posljednjih dvadesetak godina nezaustavljivo se širila prema zapadu.
Zagrijavanje mora omogućuje joj osvajanje novih područja, a Jadran je očito dosegnuo uvjete u kojima ova vrsta može sve češće preživljavati i širiti svoje područje rasprostranjenosti.
Zašto je to važno? Prije svega zato što se ne radi o običnoj ribi. Srebrnopruga napuhača sadrži snažan otrov tetrodotoksin, jedan od najjačih prirodnih otrova poznatih čovjeku.
Konzumacija može izazvati teško trovanje, pa čak i smrt, zbog čega se ova vrsta ne smije koristiti u prehrani. Osim toga, izuzetno snažni zubi omogućuju joj da bez problema pregrize najlon, udice pa čak i pojedine dijelove ribarskih mreža, čime ribarima uzrokuje značajne gospodarske štete.
Hrani se širokim spektrom organizama, od rakova i glavonožaca do gospodarski važnih vrsta riba, pa može značajno utjecati na prirodnu ravnotežu morskih ekosustava.
Koliko ozbiljan problem ova vrsta može postati najbolje pokazuje primjer Grčke. Ondje je brojnost srebrnopruge napuhače posljednjih godina toliko porasla da je država pokrenula poseban program financijske naknade ribarima za njezin izlov.
Cilj nije potpuno iskorjenjivanje, što je praktički vjerojatno nemoguće, nego smanjivanje brojnosti i ublažavanje šteta koje nanosi ribarstvu i morskom okolišu.
Hoće li Jadran krenuti istim putem, još je prerano sa sigurnošću tvrditi. Pet novih nalaza sami po sebi ne znače da je uspostavljena stabilna populacija, ali predstavljaju ozbiljno upozorenje.
Iskustva s drugim invazivnim vrstama, primjerice sada svima poznatom ribom lavom, pokazuju da između prvih sporadičnih nalaza i naglog porasta brojnosti često prođe vrlo malo vremena.
Upravo zato ovakva opažanja imaju veliku znanstvenu vrijednost jer omogućuju praćenje procesa širenja dok je još u početnoj fazi.
Za ribare, ronioce i sve koji borave na moru poruka je jednostavna. Svaki ulov ili opažanje ove vrste treba fotografirati i prijaviti stručnjacima.
Takvi podaci omogućuju praćenje njezina širenja i pravodobnu procjenu rizika. Istodobno, ribu nikako ne treba koristiti za prehranu niti njome rukovati neoprezno zbog snažnih čeljusti koje mogu izazvati ozbiljne ozljede.
Kao što smo već puno puta u zadnje vrijeme naveli, Jadransko more se mijenja pred našim očima. Neke će nove vrste ostati tek povremeni posjetitelji, dok će druge postati stalni stanovnici.
Hoće li srebrnopruga napuhača postati jedna od njih, pokazat će sljedećih nekoliko godina. Ono što je sigurno jest da su ovogodišnji nalazi najjači dosadašnji signal da njezino širenje u Jadranu više nije samo mogućnost nego proces koji treba pažljivo pratiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....