Kada je slovenska grupacija Iskra 2019. godine preuzela šibensko brodogradilište, bivši NCP, od prvog je dana, znajući da se godinama zbog financijske situacije u brodogradilište nije ništa ozbiljnije ulagalo, planirala pokrenuti jedan ozbiljniji investicijski ciklus.
Uprava je, kaže u razgovoru za Šibenski.hr direktor Iskra brodogradilište 1 Šibenik, Roko Vuletić, pripremila prijedloge i planove investiranja kao osnovicu za povećanje poslova i nove mogućnosti razvoja.
Vrijednost ukupno planiranih investicija je oko 20 milijuna eura, a najveća je izgradnja novog 120 metara dugog plutajućeg doka vrijednosti oko 10 milijuna eura, koji su naručili u uglednom ukrajinskom brodogradilištu Pallada, specijaliziranom upravo za ploveće dokove.
Novi dok ima mogućnost podizanja tereta od 5000 tona, znatno je većih radno operativnih mogućnosti od postojećeg što bi značilo velik poslovni iskorak šibenskim brodograditeljima. Omogućio bi servisiranje gotovo cijele flote Jadrolinije i svih brodova HRM, te mega jahta dužih od 100 metara.
Velika ulaganja
- Nažalost, kako je lokacija brodogradilišta u Hersonu, koji je u ovom trenutku pod ruskom kontrolom, proizvodnje nema i taj projekt morali smo staviti na čekanje. To je viša sila protiv koje ne možemo, ratna situacija, i vidjet ćemo kako će se sve dalje razvijati. Izgradnju smo ugovorili prošle godine, ona je počela i plutajući dok smo trebali imati u funkciji 2023. godine. No, s drugim planiranim investicijama i projektima nismo stali. Na jednom dijelu neiskorištenog i zapuštenog brodogradilišta sagradit ćemo novu operativnu obalu gdje bismo postavili sinhro lift koji koristimo, investirat ćemo u jednu novu halu veličine 70 puta 40 metara te u travel lift za dizanje manjih brodova. U planu je uređenje sustava odvodnje otpadnih voda, a kako smo ranije imali u planu postavljanje solara na krovove naših objekata, sada ćemo, u kontekstu rasta cijene energije, s tim projektom maksimalno požuriti i instalirati solarnu elektranu – govori Vuletić.
Naime, na proizvodnim halama je preko 20.000 kvadratnih metara krovova koji su savršeno orijentirani prema jugu, a Šibenik je među gradovima s najvećim brojem sunčanih sati u godini i analiza je pokazala da Iskra može instalirati solarnu elektranu snage do 1,5 megavat sati, što bi zadovoljilo oko 80 posto potreba brodogradilišta.
- Projekt smo dva puta prijavljivali na Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali nismo prošli jer je bilo previše prijavljenih projekta, a premalo sredstava. Kako je u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, predviđen i takozvani "modernizacijski fond", odnosno fond koji poduzetnicima pomaže da idu na zelenu i digitalnu tranziciju, aplicirat ćemo projekt solarne elektrane na taj fond. On bi trebao biti dostupan u trećem kvartalu ove godine, imamo potpuno spremnu dokumentaciju, vjerujemo da smo kvalitetan kandidat s obzirom na to da smo proizvodna i izvozna firma, financijski smo stabilni tako da dio koji ne pokrivaju sredstva iz EU fondova možemo sami financirati – kaže Vuletić.
Dodaje da će zbog velikog investicijskog plana, od Vlade RH tražiti produljenje koncesijskog razdoblja za dodatnih 20 godina, odnosno do 2055. godine.
Brodovi za Hitnu pomoć
Neovisno o ekonomskoj krizi, inflaciji, rastu cijene energenata i sirovina, problemu pronalaženja kvalitetne radne snage, u brodogradilištu Iskra ne "kukaju". Posla ima, radi se i odradit će se, a na stvari koje se događaju globalno, utjecati ne mogu, već u tim i takvim okolnostima poslovati sa što je moguće manje rizika i negativnih posljedica.
Među ostalim poslovima, u tijeku je izgradnja brodova namijenjenih službi Hitne pomoći na otocima. Riječ je o poslu vrijednosti 76,5 milijuna kuna kojeg je na natječaju osvojio konzorcij ponuditelja Iskra Šibenik i Tehnomont Pula.
Sufinanciran je sredstvima EU-a kroz Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020., naručitelj je Ministarstvo zdravstva, a rok za dovršetak nove flote službenih brodova je dvije godine od potpisivanja ugovora, odnosno listopad 2023. godine.
Gradnja prvog broda počela je u travnju, a na jesen bi trebala biti isporuka prvog od šest SAR brodova za Republiku Hrvatsku.
- Drugi brod planiramo isporučiti krajem godine. S obzirom na to da je su od trenutka kad je ponuda predana pa do danas, što zbog epidemije, a sada i rata u Ukrajini poskupjeli ne samo energenti nego i sirovine za 30-40 posto, ugovorena cijena projekta vrlo vjerojatno će doživjeti korekciju. Pokušat ćemo s ministarstvom dobiti korektivni faktor sukladno Vladinoj uredbi koja je donesena za građevinski sektor, ali se načelno odnosi i na sve ostale koji sudjeluju u javnoj nabavi, te ćemo razgovarati s Ministarstvom da nam se priznaju stvarno povećani troškovi na koje nismo mogli utjecati. Na primjer, od trenutka kad smo radili ponudu samo cijena aluminija je otišla dva puta. S obzirom na to da imamo stabilnog vlasnika i nismo u poteškoćama, odlučili smo ne kasniti s ugovorom i ne otkazivati ga, već sagraditi brodove i onda zatražiti korekciju – kaže Vuletić i dodaje da je i cijena rada porasla.
Svojim radnicima, a njih je oko 160, početkom godine su povećali plaće, ali ne toliko koliko su porasli i rastu životni troškovi.
Veliki povratak remonta plovila
Osim izgradnje brodova od aluminija dužine do 60 metara, Iskra brodogradilište radi i remonte brodova do 90 metara, među kojima je dio flote Jadrolinije i ratnih brodova HRM-a.
- Remont je sezonalnog karaktera jer se događa u nekoliko mjeseci prije ljeta, a ove sezone nam se dogodio veliki povratak remonta plovila s obzirom na to da su prošle dvije godine, za vrijeme epidemije covida i lockdowna u 2020.-oj, brodari imali smanjeni obim prometa, neki nisu niti plovili, tako da smo proteklih mjeseci imali baš gužvu na remontu brodova. I još iimamo nekiliko njih na doku - reče Vuletić.
Na naše pitanje o težini poslovanja u novonastaloj sutuaciji zbog svjetske krize i rata u Ukrajini, Vuletić je odgovorio:
- Generalno govoreći, posla imamo, ali je u ovakvim uvjetima iznimno teško poslovati. Postoje ulazni parametri koje ne možete kontrolirati, mijenjaju se od danas do sutra, ne možete sve prenijeti na kupca jer nam u takvim situacijama prijeti recesija. Ukoliko naručitelj broda vidi da su cijene porasle za 30 ili 40 posto, on u tom trenutku neće investirati nego će čekati da se stanje normalizira. Naravno da na neke stvari niti Vlada ne može utjecati, ali ono što bi u ovom trenutku pomoglo je dodatno porezno rasterećenje, kako bi radnici mogli dobiti veće plaće, jer poslodavci mogu u tom segmentu ići do određene granice, a da pri tomu ne ugroze poslovanje, ali preko toga ne mogu. Isto se to odnosi i na lokalnu samoupravu. Nažalost, imamo slučaj da se Grad Šibenik u godini u kojoj je sve ekstremno poskupilo odlučio na jedan nama nevjerojatan potez i od 1. siječnja povećao cijenu komunalne naknade za 50 posto. Time nam je dodatno smanjio mogućnosti i za dizanje plaća i za optimatizaciju proizvodnje. To je strašno financijski pogodilo sve nas u proizvodnoj industriji koja zauzima puno prostora, a komunalna naknada se – kao što je poznato - plaća po kvadratnom metru. To je primjer kako ne bi trebalo raditi u ovoj situaciji – zaključio je Vuletić.
