Zemlja smo bogata (blagoslovljena) obalom, otocima, morem, ali, nažalost, nije nam problem zlouporabiti koncesijska odobrenja jedinica lokalne samouprave, nelegalnim gradnjama nagrditi sve oko nas, sidrištima ne znati mjesta, o sustavu kažnjavanja i ostalim aktualnostima vezanim za devastaciju pomorskog dobra nije potrebno ni pričati.
Sustav koncesija u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra kao najvrjednijeg resursa od posebnog značenja za Republiku Hrvatsku treba počivati na odgovornom gospodarenju, održivom razvoju i učinkovitom nadzoru, kao temeljnim principima usmjerenim ka sprječavanju devastacije obale, zloupotrebe obavljanja djelatnosti te očuvanja morskog okoliša.
Sve nam je to objasnio doc. dr. sc. Luka Vukić, profesor splitskog Pomorskog fakulteta, s njihova Zavoda za menadžment pomorskih tehnologija.
– Odgovorno gospodarenje, osim konvencionalnog poimanja u cilju stvaranja dodatne vrijednosti, uključuje i kulturološki aspekt djelovanja te zahtjeva zaokret u bihevioralnom pristupu gospodarenja pojedinim područjem svih sudionika. Stvaranje svijesti o očuvanju pomorskog dobra i morskih resursa, te okoliša općenito obveza je ne samo ovlaštenika koncesije, već i nadležnih institucija, ali prvenstveno svih građana. Na taj se način stvaraju preduvjeti za razvoj sukladno principima održivosti, koji pored ekonomske i socijalne dobrobiti, kao treći strukturni element uzima u obzir i ekološku komponentu razvoja – veli profesor Vukić.
Dodaje i kako je u svrhu očuvanja prirodnih resursa, koje smo obvezni sačuvati za buduće generacije, neophodan i integralni pristup kontinuiranog monitoringa i nadzora aktivnosti, kako bi se ekonomsko iskorištavanje odvijalo sukladno Zakonu i pravnim propisima koji reguliraju gospodarenje pomorskim dobrom.
Navedene aktivnosti, pojašnjava nam dalje, uključuju simplifikaciju ovlaštenja nadležnih institucija i subjekata, promptno postupanje, ali i prikladno penaliziranje počinitelja, posebice recidivista donošenjem restriktivnih mjera.
– Ovdje bih istaknuo nužnost integriranja novih tehnoloških dostignuća, a posebice mogućnosti primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) u sustave informiranja, upravljanja, reguliranja i nadzora pomorskog dobra – kaže stručnjak.
Nas su zanimali i dobri primjeri održivog upravljanja. Znatiželja nas je nagnala pitati i bili pod to spadala i briga države o povezivanju svojih građana na dva različita dijela obale? Koliko bi nam uopće koristi donijela dužobalna linija ako bi je uveli? Ima li ona smisla? Kako možemo unaprijediti naš pomorski promet, stremimo li k tome, pokušavamo li barem, zasuli smo docenta Vukića pitanjima.
– Promet, a posebice pomorski promet, značajno pridonosi ciljevima održivog razvoja, te je jedan od esencijalnih komponenti integralnog razvoja gospodarske aktivnosti, ostvarivanja socijalne dobrobiti i mnogih ekoloških izazova u vezi s ciljevima održivog razvoja, kao što su potreba za smanjenjem utjecaja na klimu i okoliš. Jedna od fundamentalnih funkcija suvremenog pojma države je zadovoljenje socijalnih potreba i javnog interesa, marginalizirajući ekonomsku isplativost kao sekundarni element održivog upravljanja. Država mora stvoriti odgovarajuću resursnu osnovu za uspostavljanje efikasnog i produktivnog obalnog linijskog putničkog prometa prema otocima, ali i ostalim obalnim područjima, kao mehanizma demografske tranzicije i zadovoljenja društvenih potreba – istaknuo je.
Te aktivnosti uključuju ulaganje u lučku infrastrukturu, ali i donošenje plana razvoja flote brodova, s tendencijom povećanja kvalitete usluge, pri čemu se poseban akcent stavlja na brzinu, učestalost plovidbe između destinacija i odgovarajuća suvremena konstrukcijska rješenja.
– Potrebno je naglasiti da je pravna stečevina, koja uz preostale strateške i planske dokumente na razini Europske unije, ali i na nacionalnoj razini, regulira prometnu djelatnost i popratne aktivnosti, podupire politiku prebacivanja teretnog i putničkog prijevoza s ceste na alternativne prometne modalitete, među kojima se pomorski promet nameće kao najoptimalnije ekološko rješenje. Upravo je uspostavljanje dužobalne putničke linije mehanizam održivosti, uvažavajući socioekološke čimbenike, održivi razvitak i razvijanje zelenih koridora i logistike – ustvrdio je profesor i dodao:
– Na taj se način umanjuju zagušenja na cestovnim prometnicama, reduciraju se negativne implikacije prema okolišu u vidu onečišćenja zraka i buke, te doprinosi smanjenju ugljikovog otiska. Navedene inicijative primarne su odrednice razvoja međunarodne pomorske djelatnosti, vidljive u donošenju "Inicijalne IMO (engl. International Maritime Organization) strategije za smanjenje emisija stakleničkih plinova s brodova" te Pariškog sporazuma, koji se odnose na reduciranje i ograničavanje emisija stakleničkih plinova i ugljikovog dioksida (CO2).
Uvjerenja je i kako je dužobalnu liniju potrebno ujedno razmatrati i kao potencijalnu turističku atrakciju, dok se učinkovito povezivanje otoka s kopnom i međusobno povezivanje otoka može smatrati demografskom mjerom s ciljem ostanka domicilnog stanovništva na otocima, ali i mogućeg doseljavanja, poglavito mladih obitelji.
– Pomorski promet potrebno je unaprijediti korištenjem novih tehnologija i suvremenom organizacijom rada i upravljanja, koji uzima u obzir zahtjeve pružatelja usluga i integrira ih u procese upravljanja, osluškuje bilo korisnika u aspektu pružanja optimalne kvalitete usluge, uspostavlja korištenje obnovljivih izvora energije te se razvija sukladno recentnim trendovima na svim razinama odlučivanja – kazao je profesor.
Trenutačne konstelacije našeg pomorskog sustava prikazuju značajne promjene prema unaprijed definiranim strateškim pravcima razvoja, koje će se zasigurno nastavljati na suvremene trendove i zahtjeve međunarodnih organizacija i institucija, a sve s ciljem daljnje afirmacije i prosperiteta ove gospodarske djelatnosti.
Prijedlozi za unaprjeđenje odnose se na korištenje alternativnih izvora energije na brodovima, sustavni i kontinuirani nadzor razine onečišćenja zraka, mora, onečišćenja otpadom i bukom, te korištenje IT tehnologije u procesu pružanja usluga.
Izrada planske i strateške dokumentacije je, na osnovi analize postojećeg stanja uz projekciju budućih aktivnosti i trendova, temelj i polazišna točka u procesu donošenja odluka o provedbi investicija i mjera unaprjeđenja.
– Razvoj luke Split potrebno je usmjeriti k razvijanju koncepta "zelene luke", koja bi na temelju principa održivosti privukla sve zainteresirane dionike, a koji bi na taj način mogli ostvariti određene benefite, a posebice inovativne brodare s brodovima koji za propulziju koriste obnovljive izvore energije. Također, istaknuo bih i važnost integracije svih transportnih modaliteta prijevoza, a posebice osuvremenjivanje željezničke infrastrukture te važnost ulaganja u infrastrukturu kao preduvjet gospodarskog razvoja. Rekonstrukcija i elektrifikacija željezničke pruge do splitske luke mora biti temeljna, strateška, razvojna investicija za grad Split, koja bi posljedično privukla značajan kapital na ove prostore. Grad Split se mora izboriti za prioritet u prometnom povezivanju sukladno postojećem razvojnom potencijalnu – zaključio je docent Vukić.