online peticijaDvije tisuće građana traži povratak linije Rijeka-Dubrovnik, evo što kažu u Jadroliniji i Agenciji za obalni linijski pomorski promet

Oko dvije tisuće ljudi potpisalo je dosad peticiju za vraćanje dužobalne brodske linije Rijeka – Dubrovnik, koju je prije pet dana na mrežnoj stranici Peticijeonline.com pokrenuo Tomislav Pavleka, zahtijevajući povratak linije koja je desetljećima bila jedan od zaštitnih znakova domaćeg priobalnog pomorskog prometa, a u Domovinskom je ratu odigrala važnu ulogu u obrani dubrovačkog područja, piše Novi list.

– Jedna jedina noćna brodska dužobalna linija Rijeka – Dubrovnik ugašena je bez ikakva obrazloženja. Potrebno je već ove sezone vratiti tu liniju koja spaja Kvarner s Dalmacijom i obrnuto brodom, bar na tri mjeseca. Brod je svaki put ljeti bio pun. Ukoliko je potrebno poskupiti karte, izdati koncesiju za palubni restoran nekomu, osnovati brodski jazz orkestar koji bi svirao pod zvijezdama, napraviti bilo što kako bi se poboljšala ponuda dužobalnog prijevoza putnika, motocikala, bicikala, pasa, automobila, utoliko to treba i učiniti. Hrvatska mora imati jednu takvu dužobalnu liniju - smatra pokretač inicijative i peticije za obnovu dužobalne brodske linije.

Inicijativa je izazvala prilično veliku pozornost javnosti, posebno na društvenim mrežama, a poziv građanima za potpisivanje peticije uputila je i dubrovačka inicijativa Srđ je Grad.

Jadrolinija je, prema neslužbenim podacima, na toj liniji posljednjih godina održavanja ostvarivala gubitke koji su dosezali i desetak milijuna kuna godišnje.

O mogućnosti ponovnog pokretanja dužobalne linije David Sopta, predsjednik Uprave Jadrolinije, kaže kako je za to potrebno redefiniranje karaktera linije koja bi trebala prvenstveno biti dio turističke, a manje prometne ponude.

Ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet (AOLPP) Paola Vidović kaže kako nitko od brodara, domaćih i stranih, dosad nije iskazao ni načelni interes za održavanje ove linije.

– Za njezino bi održavanje kroz cijelu godinu bile potrebne znatne subvencije, s obzirom na to da je riječ o zahtjevnoj liniji, s vrlo dugom rutom i velikim brojem milja. Linija bi eventualno mogla funkcionirati samo ljeti, ali tada, prema odredbama EU-a, ne bi bilo mogućnosti njezina subvencioniranja. Za njezino su održavanje potrebna znatna financijska sredstva i velik brod tako da dosad nije bilo interesa brodara - kaže Vidović za Novi list.

CIJELI ČLANAK PROČITAJTE OVDJE