Otužno...
Tako bismo opisali utiske poslije zarona u naplavljene financijske probleme splitskih brodograditelja na čelu s Tomislavom Debeljakom, vlasnikom posrnulog Brodosplita i ošamućene DIV Grupe.
Evo, kažite sami: dok Debeljak u Splitu gradi svemirske brodove vrijedne milijarde kuna i eura, na ukupno 21 Brodosplitovu računu u raznim bankama imao je ukupno 7746 kuna. I 81 lipu, pride. Dana 26. travnja ove godine. Od čega kod Unicredita u Italiji 4738,20, a kod VTB Bank (Europe) SE u Njemačkoj 3008,62 kune. Ostalih 19 računa bilo je potpuno prazno.
Kao što smo rekli mnogo puta do sada: samoborski brodograditelj ostao je praznih džepova! To najbolje osjećaju njegovi radnici u Splitu: njih barem 1500 poslano je kući na čekanje, a mnogima od njih nisu isplaćene plaće za veljaču i ožujak. Tko zna kako će proći s travanjskim buštama?!
Možda prežive na dug, ako i u koga više uspiju dodatno zadužiti svoje živote.
Dotle njihovu gazdi Debeljaku zaduživanje nije problem, koliko god već bio u dugu. Ko beba kad se usere u pelene – do za vrat! I država mu uvijek pristavi novu pelenu. A onu gurne nama pod nos.
Evo, kaže nama ovako Hrvatska banka za obnovu i razvitak, u čijem Nadzornom odboru sjedi šest ministara, na čelu sa Zdravkom Marićem, i u čijoj Upravi zasad sjede Tamara Perko i Hrvoje Čuvalo:
"HBOR-ova ukupna izloženost prema DIV Grupi iznosi 491 milijun kuna. Hrvatska banka za obnovu i razvitak do sada nije pretrpjela štetu u odnosu na predmetna potraživanja, a instrumente osiguranja ugovarala je u skladu s Programima kreditiranja i uobičajenom bankovnom praksom."
Znači, pola milijarde državnih kuna vrti se negdje u Debeljakovu širokom svijetu: od Samobora do Maršalovih Otoka.
Naprimjer: HBOR je prije godinu dana – prvi smo javili o tomu – Brodosplitu dao četvrt milijarde kuna kredita za obrtna sredstva, svojevrsnog COVID kredita, jer je škveru i tada bilo nestalo novca.
Da neki sumnjičav Dalmatinac, novinarski crv ili slično ne bi procijedio kroza zube kako država olako i punom lopatom taži Debeljakovu gargantuovsku glad, povrat tih 250 milijuna kuna osigurali su založnim pravima, odnosno hipotekama.
Pa ako Debeljak ne vrati kredit, HBOR može prodati njegov veliki jedrenjak "Golden Horizon"! Koji je vlasnik Brodosplita već prije prodao svojoj sestri Vedrani, direktorici tvrtke "XB Ahts Hero Shipping" na Maršalovim Otocima, u dubokom Pacifiku.
Tomislav i Vedrana ugovorili su bili – imamo ugovor i o njemu smo također pisali – da će tvrtka koju vodi sestra platiti bratovoj tvrtki 69,2 milijuna eura za jedrenjak. Jedan od članaka ugovora, članak III, stavak 2, naslovljen s "Uvjeti plaćanja ugovorne cijene", kaže:
"Kupac će isplatiti Prodavatelju ugovornu cijenu u roku od 15 dana..., pod uvjetom da Prodavatelj kao uvjet za plaćanje pribavi potvrde o brisanju svih založnih prava…"
A taj je brod i danas opterećen založnim pravima, pa je onda veliko pitanje je li sestra bratu ikada išta platila za jedrenjak! Evo hipoteka na njemu: VTB Bank Europe (SE), Njemačka – 33 milijuna eura, iz 2016. godine; Star Clippers, Bahami – 6 milijuna eura (2017. godina); opet VTB Bank Europe (SE) – 50 milijuna eura (2019. godina). To je i redoslijed prvenstva založnih prava na jedrenjaku.
I šećer na kraju: tek četvrti, odnosno posljednji zalog upisao je naš HBOR za onih 250 milijuna kuna kredita (oko 33 milijuna eura).
Pa ako Debeljak ne vrati lovu, državna banka ima adut! Doduše, ne zna se tko bi zdrav kupio brod s tolikim hipotekarnim teretom – ukupno 122 milijuna eura (33 + 6 + 50 + 33) – ali nada umire posljednja. Iako brod ne vrijedi ni upola manje. A sama njegova gradnja donijela je škveru gubitak od 192 milijuna kuna, kao što su sami naveli u poslovnim izvještajima za 2019. godinu.
Hm, a nije jasno ni zašto je HBOR tu fenjerašku hipoteku upisao na brodu koji uopće nije Brodosplitovo vlasništvo?!
Zato su državni bankari kolateral pojačali upisom još jedne hipoteke od 250 milijuna kuna, ovaj put nad brojnim transportnim sredstvima i proizvodnom opremom koja se nalazi u škveru. Baza je s tim pokretninama – bez kojih škver ne može raditi – da ih je prethodno Brodosplit prodao DIV Grupi. Odnosno, direktor Debeljak direktoru Debeljaku. Fizički se nalaze u brodogradilištu, ali vlasnik im je DIV. Što se lijepo vidi u dokumentaciji za predstečaj Brodosplita i DIV-a.
Daljnjim usporedbama, otvara se pitanje je li DIV škveru uopće platio ta sredstva i opremu. Teško je išta tvrditi u tom kolopletu uzajamnih dugovanja i potraživanja između povezanih tvrtki kojima, poput lutaka na koncu, upravlja Debeljak. Pa se 150 do 200 milijuna kuna vrijedna imovina i novac vrte kroz uzajamne pozajmice između dvojice Debeljaka – Tomislava i njegova avatara.
Na primjer, u pitanju su goleme škverske dizalice vrijedne desetak milijuna eura, pa razne robotske, panelske i plazmene linije za rezanje limova i profila, strojevi za pjeskarenje i drugo, vrijedni barem pedesetak milijuna kuna. Po Debeljakovoj deklaraciji. No poznavatelji se na te procjene samo slatko nasmiju.
Propadne li sve danas-sutra i škver potone u stečaj, a HBOR krene prosijavati i rasprodavati sve što kod Debeljaka ima u zalogu – nitko ne zna što će bankarima uopće ostati na situ. I tko će za štetu odgovarati?! A sudeći po najnovijim medijskim napisima i istupima ministra Marića – Debeljak bi mogao dobiti i novi HBOR-ov kredit, kojim bi začepio stare rupe, dublje od Marjanske brazde, veće od milijarde kuna.
Pitamo se tek čime bi to još Debeljak mogao jamčiti za toliki naš novi kreditni novac?! Sretnete li igdje usput ove iz HBOR-a i ove iz Vlade – priupitajte ih. Možda se pojave već u subotu, za Svetog Duju.
Nama se rijetko javljaju.
Tako smo čuli iz krugova bliskih Ministarstvu financija da je VTB Bank (Europe) SE iz Njemačke – to su oni kojima Debeljak duguje golem novac, ukupno barem 120 milijuna eura, a ne oni njemu, iako nam Tomica pokušava prodavati navoze u magli – već protestirala ministru Mariću državno jamstvo od 32 milijuna eura.
Tom je garancijom (rizični broj F-008-20) naša zajednička država jamčila Debeljakovoj tvrtki Polaris Expeditions, također s Maršalovih Otoka (naručitelji novogradnje 485, malog polarnog kruzera), da će našim novcem srediti moguće probleme brodograditelja Debeljaka tijekom gradnje tog broda. Kruzerić se zove "Janssonius" i eno ga još nedovršenog u škveru. U problemima.
Ukratko, danima nam iz Zagreba ne stiže odgovor jesmo li zaista podmirili taj Debeljakov dug njemačkoj banci VTB Europe. Ili još nismo.
Možda čekaju da nam tu moguću lošu vijest jave zajedno s izvjesnom dobrom viješću – da će država i HBOR opet spasiti Debeljaka našim novcem.