radovi u dubrovnikuVlasnici moraju ukloniti plovila, a Lučka uprava poručuje: Nismo obvezni osigurati zamjenske vezove. Građani: Ako nas 200 uloži po 10.000 kuna...

Uoči početka radova na rekonstrukciji i proširenju Lapadske obale, projekta vrijednog 70 milijuna kuna, vlasnici plovila vezanih ukraj, od Batale do vile Elize, dobili su obavijest kako ih moraju ukloniti. Zamjenski vez im nije ponuđen, a dobar dio njih barke mora maknuti do 1. travnja.

Obratili su se Gradskom kotaru Montovjerna i dobili odgovor kako to pitanje nije u njihovoj domeni, što je vlasnicima plovila neshvatljivo jer bi svaki problem građana, bez obzira na nadležnost pojedinih institucija, trebao biti od kotarskog interesa.

Nisu bili zadovoljni ni odgovorom Županijske lučke uprave Dubrovnik, da za njih nema legalnih vezova, pa je grupa građana odlučila javno progovoriti o sustavnom zanemarivanju ovog pitanja.

Građanskoj inicijativi za osiguravanje vezova u pet dana priključilo se stotinjak Dubrovčana, kaže Mišel Lupis, jedan od sudionika.

Naglašava kako njihova inicijativa ne osporava razvoj ovog dijela grada ni rekonstrukciju Lapadske obale, smatrajući da je riječ o krucijalnom projektu koji svi podržavaju. Cilj im je pronaći rješenje za legalno stjecanje veza, danas su to barke s Lapadske obale, sutra one u Čajkovićima ili Komolcu.

- Završetkom kapitalnog projekta komunalne lučice na Batali, za koji mislim da je na ponos Dubrovnika, riješili smo 500 plovila. Ostali su se vezali na neizgrađeni dio obale i nemaju ugovor sa Županijskom lučkom upravom. Vlasnici tih plovila će prije početka radova morati naći mjesto za njih dok se radovi ne završe – kaže Željko Dadić, ravnatelj ŽLU Dubrovnik.

Ilegalni vezovi u Dubrovniku nisu izbor vlasnika brodova. Svi bi oni rado imali uredan vez i ugovor s nadležnom lučkom upravom, ali mjesta za njih nema.

- Slažem se s tim da je riječ o vezovima koji nemaju ugovore. Kad je 2017. završeno uređenje komunalne lučice Batala, ljudi čije su barke bile vezane uz obalu dobili su vezove na pontonima, ali zbog nedovoljnog broja vezova, dio građana bio je prisiljen tražiti alternativu. Mnogi s područja današnje Marine Frapa morali su se vezati uzduž obale Rijeke dubrovačke, u Solitudu ili na ovom malom dijelu Batale do vile Elize. Kad govorimo o legalnim i ilegalnim vezovima, osim mjesta na pontonima komunalne lučice na Batali, nitko drugi nema ugovor. Optužuje se pojedince da su uzurpirali i devastirali obalu ilegalnom izgradnjom mulića, od Solituda do Stare Mokošice. Točno, to de facto jesu ilegalni vezovi gdje su ljudi bili prisiljeni vezati barke jer drugog rješenja nema – izjavio je Mišel Lupis.

Mišel Lupis: Ne osporavamo važnost uređenja Lapadske obale, cilj nam je pronaći rješenje za legalno stjecanje veza

700 zahtjeva za vez

Potvrđuje to i podatak kako Županijska lučka uprava trenutačno ima više od 700 zahtjeva za vez. Toliko je plovila na listi čekanja i vjerojatno negdje ilegalno vezano.

Također, Dadić napominje kako je ustanova koju predstavlja prilikom izrade urbanističkog plana uređenja gruškog akvatorija tražila da se čitava obala od Batale do Solituda rezervira isključivo za komunalne vezove, odnosno domicilno stanovništvo. Umjesto toga, posred Lapadske obale izgrađena je luka nautičkog turizma.

Na samom početku Lapadske obale trenutačno je 40-ak plovila koja se moraju maknuti kako bi izvođač krenuo s radovima. Ljeti, kad su svi brodovi u moru, tu se veže oko stotinu plovila. Svi će oni do travnja ili ovog ljeta morati naći zamjenski ili suhi vez, koji nikako nije rješenje za drvene barke.

- Na pitanje mogu li dobiti vez, gospodin Dadić mi je odgovorio kako nema mjesta. Pitao sam koji je plan Županijske lučke uprave za širenje lučice komunalnih vezova, odgovoreno je da postoji nešto u planu, ali da se ne možemo nadati novim vezovima u idućih pet do deset godina. Razumijem da je lučica u Solitudu velika investicija, ali to je predug rok. Smatramo kako bi se na Batali mogla postaviti još dva pontona, čime bi se osiguralo barem 50, možda čak i stotinu vezova za domicilno stanovništvo. U problemu su i vlasnici brodova kojima je to izvor prihoda, koji se bave turizmom i plaćaju poreze i prireze, žive od toga, a sebi ne mogu osigurati legalan vez. Ako Županija nema novca za daljnje uređenje komunalnih lučica, predlažemo model privatno-javnog partnerstva. S obzirom na listu čekanja, ljudi su spremni sudjelovati u financiranju izgradnje lučica. Ako 200 građana uloži po 10.000 kuna, prikupit ćemo dva milijuna, na što se Županija dalje može zadužiti ili naći načina za financiranje takvog projekta – kaže Lupis.

Vlasnici brodova nastoje biti konstruktivni i očekuju skori odgovor nadležnih institucija. Razmatraju načine javnog okupljanja, što je otežano u pandemijskim uvjetima, kako bi ukazali na ovo pitanje koje je postalo i važnom temom predizborne kampanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.